SÃO JOÃO CRISÓSTOMO, Bispo e Doutor da Igreja (13 de setembro)

STLNEWS.co -João moris iha Antioquia iha tinan 345 hosi uma-kain/família dato. Nia aman, komandante Kavalaria iha Siria; nia inan naran Anthusa (+375) ema sarani diak no piedoza, maibé faluk wainhira sei nurak (otas 20). Señora ne’e hakarak fó edukasaun diak ba João, ne’e duni saran labarik ba ema ne’ebé iha estudu boot no matenek: Melécio de Antioquia, Diodoro de Tarso, ne’ebe harii eskola iha Antioquia; sai mos mestre ba João, filózofu Abdragácio no mestre retórika Libânio. Hanesan amu-lik boot no matenek sira seluk iha sékulu IV, João simu batizmu ho otas boot, wainhora iha tinan 20. Tan ba nia ema sarani zelozu, nia tuir moris eremítika. Iha tinan haat nia laran ninia mestre mak mestre anokoreta matenek boot ida; ikus, nia hadook-aan ba moris mesak iha foho Stilpius, besik Antioquia. Iha ne’e nia moris tinan rua iha fatuak-kuak laram hodi halo orsasaun no peniténsia. Tanba saúde fraku, João fila fali ba sidade; iha tinan 38, nia simu diakonadu, no iha tinan 386 sai amu-lulik. Iha ona tempu ne’e, João hakerek tratadu ida kona ba saserdósiu, tanba nia belun S. Basilio Magno simu ordenasaun episkopal. Iha tinan 12 nia laran João hala’o apostoladu iha Antioquai, ho ezmola, sakrifisiu no lia-fuan. Ninia omelia sélebre sira ható’o kona ba situasaun povu nian, ne’ebé ema boot sira esplora hodi kobra imposto aas; omelia sira ne’ebé ema konese naran “das estátuas”. Imperador romanu nia ofisiál sira haruka kobra imposto makaas, i povu hahú protesta to’o sobu no hamonu ba rai (derrube) estátua Imperadór nian ho niniaa família. Iha tinan 397, mate iha Constantinopla Partriaca Natário. Atu troka Patriarca, ema hili João hanesan Patriarca Constantinopla foun. Iha loron 28 fevereiro 398, João simu ordenasaun episkopal hosi Bispo Teófilo.

Hatutan pajina 2

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here