DILI, STLNEWS.co – Relasiona ho kondisaun estrada iha Ermera aat, Movimentu Foin Sae Atsabe husu governu atu tau atensaun, no se la hadia estrada estudante sira sei la ezerse votu.
Tuir portavós Igitro dos Santos katak, sira husi Movimentu Foin Sae Atsabe hola pozisaun hanesan akademiku no iha obrigasaun moral halo kontrolu sosial ba desizaun politika saida deit, mak foti husi estadu ida nee diak povu nian.
“Relasiona ho problema infra-estrutura, hanesan estrada neebe kotu iha Munisipiu Ermera, kompostu husi postu-haat, mak hanesan Atsabe, Letefoho, Hatolia no Gleno hetan estragus husi mota boot neebe akontese iha fulan Fevereiru too mai fulan ida nee, sobu hotu dalan estratejiku sira neebe atu fasilita ita nia komunidade sira atu asesu ba merkadu hodi faan sira nia produtu, no sosa produtu seluk neebe sira laiha,” dehan portavoz nee liu husi konferensa imprensa neebe halao iha Jardim 5 de Maio Kolmera, Sabadu nee (01/04/2023).
Nia dehan, ohin loron ema hotu konhese katak Postu Atsabe povu maioria kontinua moris ho bisnis/fila-liman, estrada sai hanesan meius ida neebe prinsipal ba komunidade sira atu halao sira nia atividade.
Nunee ohin loron inan ho aman sira tenki abandona sira nia atividade, tanba estrada kotu, inan ho aman abandona sira nia atividade, signifika laos problema ida deit mak iha, maibe problema barak mak sei mosu iha situasaun ida nee.
Nia afirma, problema estrada iha Munisipiu Ermera liu-liu iha Postu Administrativu Atsabe, nee laos buat foun, maibe nee buat ida tuan. Hahu husi Timor-Leste hetan independensia ate data, governasaun sempre troka husi periodu ida ba periodu seluk.
No partisipa masimu husi povu inklui sosiedade Ermera, nafatin fo fiar ba partidu politiku, maibe governu neebe sira fo fiar liu husi partidu laiha ida mak toka ba problema neebe Munisipiu Ermera hasoru.
Sira konsidera estadu hanesan organizasaun ida neebe mak boot. Ezistensia estadu mak oinsa atu hatan ba preokupasaun sosiedade nian, laos atu hatan ba ema neebe iha poder politika ho ekonomia nia preokupasaun. Tanba ida nee la nesesariu ba ita nia estadu aloka orsamentu ba seitor neebe la produtivu hanesan lei pensaun mensal vitalisia, lei subvensaun ba partidus politikus nst, ho montante boot no la konsege rezolve povu maubere nia preokupasaun.
Hanesan hatuur iha ita nia Konstituisaun RDTL artigu 6 objetivu estadu iha alina E katak, kria sidadaun sira nia bem estar material no esperitual loke dalan hodi hari sosiedade ida neebe hatur iha justisa sosial.
“Tanba nee ami hanesan foin-sae ezije ba estadu atu kria kondisaun ida diak atu, nunee lalika haterus nafatin povu hanesan pasadu, iha prejente no futuru neebe sei mai,” dehan nia.
No apela ba partidu politika hotu katak, lalika mai kasa povu-nia votus iha momentu eleisaun ho promete falsu hodi hetan fiar husi povu ba imi-nia interese. Ukun neebe imi iha, nee husi povu. Fiar neebe imi hetan husi povu.
Estudante sira konsidera US$ 4 neebe povu fo laos atu prienxe pensaun vitalisia no regalia oin-oin, maibe oinsa mak atu hatan ba kondisaun povu nian, laos povu kria kondisaun ba imi ukun nain sira.
“Ami estudante ho foin-sae munisipiu Ermera no postu-lima ezije ba parte estadu tenki tau atensaun ida seriu ba problema ida nee. Laos too normalizasaun maka ami hakarak husi imi-nia resposta, maibe ami hakarak kriakondisaun ida diak hanesan kondisaun ida neebe povu kria ba imi, dehan Sira.
Nia sublina tan, ba akademiku intelektual tomak neebe hola papel importante hanesan matan, tilun no ibun ba sosiedade, tenki brani no kestiona bebeik ba desizaun hotu neebe sempre haterus klase kiik no kiak sira.
Ba povu Maubere, agrikultor, kamponeza, trabalhador, kiak sidade no akademiku neebe vitima iha pasadu, vitima iha prezente no sei vitima iha futuru.
(ter)