Joven Ohin Loron Iha Pasajen Idade Krizi

DILI, STLNEWS.co – Provincial Canossiana iha Timor-Leste, madre Guilhermina Marçal, Fdcc konsidera, joven ohin loron iha pasajen idade krizi, husi idade iha ba idade seluk no enerjia neebe makaas iha sira nian aan.

Madre Guilhermina dehan, preokupasaun neebe ema hotu hatene, ba realidade Timor nian liga ba pas, estabilidade nasional, dezenvolvimentu sai preokupasaun iha sosiedade, povu no ba joven sira ohin loron nian, haree prespetiva seluk, hanoin ida neebe diak ba futuru, prepara foin sae sira iha responsabilidade, integridade ba loron aban nian, tanba futuru TL aban nee hahu ohin.

Nia hatete, parte hotu tenki halo knaar nee ho diak hodi investe diak foinsae sira haree husi parte intelektual, moral espiritual, formasaun neebe integrada, nunee bele lao ba oin ho espiritu desididu no fiar aan.

“Joven ohin loron hanesan pasagen idade krize dala barak, ita hanoin joven sira nakar maibe psikologikamente, hau dehan pasajem idade krizi husi idade ida ba idade ida, tanba joven iha enerjia barak iha sira nia aan, entaun joven nee energetiku no iha hanoin barak ba buat neebe diak, maibe nia la alkansa, nunee energia sira pozitivu nee transforma tiha ba enerjia negativu,” dehan nia ba jornalista sira iha PN, Kuarta (13/09/2023).

Nia afirma, tanba nee haree joven sira sempre baku no sadik malu, tama iha grupu oi-oin, hirak nee hotu presiza atensaun, haree kampu trabalhu menus los iha Timor-leste, estudante universitariu depois gradua iha diploma, maibe kampu servisu laiha.

Nia sublina, ida nee hotu sai impaktu hodi disturba komunidade nia moris. Iha parte seluk haree labarik sira neebe lakon eskola (drop-out) husi eskola, entaun sira nee halo iritasaun iha joven sira nia fuan no laran hodi sai joven neebe brutal iha sosiedade, mais por natureza joven sira nee laos aat, laiha ema ida aat iha mundu so halalok mak aat sei bainhira dehan ema aat mak hatun imajen Maromak nian.

“Neebe hau hanoin katak, presiza hadia moris foin sae sira liu-liu ba inan aman sira, presiza hola atensaun ba dezenvolvimentu oan sira katak, akompanhamentu no koalia ho oan sira importante tebes, tanba dala barak inan-aman preokupa ho buat seluk hodi falta komunikasaun ho oan sira, kria hela buat mamuk iha foin sae sira nia moris,” afirma nia.

Nia haktuir, haree husi pontu seluk mak edukasaun, tanba edukasaun importante hodi muda ema nia karakter, no transforma ema nia moris no haree husi parte sleuk karensia moral iha Sosiedade, joven sira la respeita, lia fuan tolok iha neebe deit, tanba iha uma laran no sosiedade la valoriza moris ema nian hanesan ema, katak respeita nee importante, bele iha rikusoin wain maibe laiha respeitu, lakon ona valor integra ser umanu nian.

(dom)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here