Kampus Global & USAID Hasae Konhesimentu Justisa Ba Feto


DILI, STLNEWS.co – Global Campus of Human Rights ho Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL) nia Sentru Direitus Umanus no Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID), kontenti anunsia projetu tradusaun ba lian tetun, publikasaun no promosaun ba livru “Feto nia Asesu ba Justisa Tranzitóriu iha Timor-Leste: Blind Letters.”

Neebe hakerek husi Dr. Noemi Pérez Vasquez no publika iha 2022 hosi Bloomsbury (Londres). Livru nee oferese avaliasaun panorâmika ida kona-ba asesu ba justisa tranzisionál husi perspetiva jeneru no koalia kona-ba feto Timor nia partisipasaun no rekoñesimentu iha mekanizmu justisa tranzisionál oioin, neebe mos husi perspetiva teórika pós-koloniál.

Liu husi estudu kazu sira iha Timor-Leste, livru nee koalia kona-ba pratika diskriminatoriu sira neebe tama iha mekanizmu justisa tranzisional balu, no oinsa sira limita feto sira-nia partisipasaun no tuir mai rekonese bainhira hetan benefisiu sira husi konflitu.

“USAID kontente atu envolve iha projetu nee hodi promove respeitu ba direitus umanus, liu liu direitu feto sira nian no hasae koñesimentu publiku kona-ba asesu ba justisa tranzisionál. Esforsu hirak nee ida-idak kontribui ba ambiente ida neebe seguru liu ba estadu direitu iha Timor-Leste,” dehan Diretora Misaun USAID, Zema Semunegus liu husi komunikadu neebe STL asesu husi media USAID Sesta nee (21/07/2023).

Hafoin halo tiha tradusaun ida ho kuidadu, livru ne’e sei publika iha 2023 nia rohan iha creative commons, hanesan volume opeon surce ida, neebe sei fó assesu livre ba publiku iha versaun imprime no online. Projetu nee sei foka liu ba diseminasaun jeral livru nee nian, liu husi aprezentasaun no workshop lubuk ida iha universidade sira iha Dili no iha munisipiu sira, ho partisipasaun husi vitima no sobrevivente sira.

Projetu nee sei promove direitus umanus no direitu feto sira nian, justisa ida neebe ekuitativu no konaba pasadu, nunee mos atu enkoraja diskusaun públika sira kona-ba violasaun no abuzu direitus umanus neebe akontese ona iha ambitu luta Timor oan nian ba independensia.

USAID fornese fundu ba tradusaun Tetun, imprime, no distribuisaun livru “Feto nia Asesu ba Justisa Tranzitóriu iha Timor-Leste: Blind Letters.” Opiniaun autóra nian neebe publika iha publikasaun ida ne’e la nesesáriamente refleta opiniaun husi Ajensia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál ka Governu Estadus Unidus.

World Campus of Human Rights (GC) maka rede ida neebe boot liu ba universidade sira nia ensinu no peskiza konaba demokrasia no direitus umanus, ho membru liu 100 iha kontinente hotu-hotu. Hahu tinan 2019, GC fó apoiu ba Universidade Nasionál Timor-Leste hodi dezenvolve kapasidade iha área edukasaun direitus umanus nian, liu husi harii Sentru Direitus Umanus.

USAID servisu hamutuk ho governu Timor-Leste hodi apoia dezenvolvimentu neebe inkluzivu no efetivu. Dezde 2001, USAID fornese ona liu millaun $323 iha asisténsia dezenvolvimentu ba Timor-Leste. USAID apoia Timor-Leste iha nia esforsu atu harii nasaun ida neebe prósperu, saudável no demokrátiku liu, liu husi programa sira neebe promove kresimentu ekonomiku neebe inkluzivu no sustentavel, liuliu iha setór agrikultura; hadiak saúde ba ema Timoroan sira, liu-liu feto no labarik sira, no hametin aliserse ba governasaun diak – área sira neebe destaka iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Timor Leste iha 2011-2030.

(mik)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here