Karakter Onestu Lori Octavio Antonio Caldas Cardoso Sai Advogadu

LORON diak ba maluk lee nain sira. Edisaun ohin, rubrika ida nee aprezenta figura Timor oan ida mak durante nee halao ninia profisaun nuudar Advogadu Privadu. Ninia karakteristika isin metan morena, hasoru ka konversa ho se deit sempre hatudu ho oin hamnasa.

Nia mosu iha Tribunal Distrital Dili (TDD) hatais ropa simples, la toman leba pasta bobot maibe simples deit. Kaer deit livru kiik ida kuandu tama iha julgamentu ka atende prosesu ruma. Iha liur, nia konversa ho se deit, maibe tama iha julgamentu laran, sai defeza, sempre koalia ho jestu, hanesan jurista tama ba faze perguntas ka alegasaun sira.

Figura nee maka, Octavio Antonio Caldas Cardoso, SH, MH baibain bolu ho naran Octavio. Ninia estatus solteiru, moris iha Suku Larigutu, Viqueque, dia 29 de Outubru 1982. Sira maun alin nain 6 (mane 1, feto 5). Sira hotu, aifunan domin husi Antonio Cardoso Caldas Machado no Ana Rofina da Silva.

Bainhira dadalia ho STL, Octavio konta hikas ninia historia pasadu. Nia hahu halao ninia estudu eskola primaria iha Eskola do Reino de Venilale depois muda mai Dili kontinua iha SDN 13 Fatumeta, Dili, remata tinan 1995. Kontinua pre-sekundaria iha SMPK St. Cristovão Venilale depois muda mai Dili kontinua iha SMPN 4, Fatumeta, Dili.

Husi Fatumeta kontinua sekundaria iha SMAK Hati Kudus Yesus Becora, depois muda ba SMAK Sta. Madalena de Canossa Ossu, Viqueque, remata tinan 2002. Remata tiha SMA, kontinua ba UNTL. Nia foti Fakuldade Siensia Politika, Departamentu Dezenvolvimentu Komunitariu. Eskola too semester tolu, la remata.  Nia desidi para tiha husi UNTL, depois kontinua estudu iha Indonezia.

***

Octavio kontinua eskola iha Universidade Katolik (UNIKA) Widya Karya Malang, Indonezia, tinan 2004-2008. Nia foti Fakuldade Direitu, remata iha tinan 2008, depois kontinua foti mestradu (S2) iha Universidade Merdeka Malang, Indonezia. Nia Fakuldade Direitu, remata iha tinan 2010.

Remata tiha estudu, fila mai Timor Leste, rona Sentru Formasaun Juridiku no Judisiariu loke konkursu, nia ba kompete ba karreira Advogadu Privadu nian iha 2° Kursu Advogadu Privadu depois pasa ba karreira nee, nia halao ninia profisaun nee too ohin loron. Knaar advogadu nee nia hahu kedas iha tinan 2011 too agora, nomos halao knaar nuudar dosente iha tinan 2015 too agora. Iha tinan 2021, nia mos sai asesor Juridico iha Ministerio Interior.

Uluk, tempo Indonezia, ninia andamentu eskola muda ba mai deit, tanba situasaun politika familia prejudikadu. Sempre hetan presaun politika husi forsa Indonezia, nee afeta ba ninia estudu hahu husi SD too SMP. Tanba situasaun ida nee, ninia papa sempre muda ba mai, prejudika husi forsa Indonezia.

Tanbasa nia hili profisaun advogadu, Octavio hatete, nia hili profisaun ida nee tuir ninia karakter. Nia ema ida lakohi bosok.  Buat neebe loos dehan loos, no buat neebe lalos dehan lalos. Ninia karakter hakarak defende buat neebe loos. Ikus, ninia karakter orienta nia ba duni profisaun advogadu. I nia gosta tebes profisaun ida  nee.

I ninia profisaun nee hetan apoiu masimu husi familia sira. Sira fo apoiu tanba konsidera knar ida nee mos, sai pilar ida iha tribunal.  Tulun ema neebe presija tulun buka lia los no dalan los.

Sai advogadu durante nee, nia sente orgulhu  ba prosesu ida iha Aimutin no rejista ona iha tribunal, advogadu internasional no lokal barak akompanha prosesu nee maibe paradu deit, la konsege rezolve. Maibe ikus mai, konsege deteta prosesu nee no konsege halo ezekusaun.

Ba kazu krime nian, prosesu barak mak desobre. Hatudu katak, ita ladun iha konesementu, laiha seriedade atu halo prosesu. Iha Timor Leste nee kliente barak mak bele sai vitima ba sira nia inusente iha prosesu krime. Tanba nee, prosesu krime barak husi parte nia esforsu, konsege deteta provas balu, no ikus mai, ema absolve no verdade katak, ema nee lasala.

Nia fo ezemplu, kazu ida iha tinan 2013 ka 2014, ema nee problema iha Bekae, mai iha sela mate, ikus mai Ministeriu Publiku (MP) dehan, ema nee, sira husi Bekae maka oho, maibe ikus mai deskobre ema nee laos mate iha Bekae, ikus mai Tribunal absolve familia lubuk ida.

Katak la komete krime, no violasaun seksual hanesan arguidu sira laiha fatin, dala ruma akuzasaun mosu mai. Tanba nee iha lakunas barak neebe mak presija sai hanesan referensia atu hadia iha futuru, tanba dala barak ema balu sai vitima maibe ikus mai sira inusente, ladeskobre arguidu lolos, iha sivil tenta oinsa atu hetan direitu maibe lolos nee sira laiha direitu.

Ikus liu, nia hatoo mensajem ba advogadu sira, presiza konsidera kazu sira neebe mosu mai ho nia kauza oioin. Tenke esforsu an nafatin aprende no lee barak. Uluk lee livru, maibe agora asesu husi internet, bele hare informasaun hotu. Kada loron tenke lee referensia, kuaze minute 30. Lee lakomprende tenke buka komprende. Tenke investe an liu husi lee, no haraik an atu konsulta ho ema seluk neebe iha ona esperiensia.

Labele koalia ita nia an dehan, ita hatene ona, nee labele. “Hau nunka iha prinsipiu ida nee, nunka dehan hau hatene”. Minimu konsulta nafatin liu husi disionariu, referensia, ema neebe iha esperiensia, kolega sira tenke husu, atu bele komprende, hanesan estudante lakohi konsulta, futuru sei iha duvidas, tanba hetan tiha diploma la hatene atu halo saida, depois maka dehan ema nee familia maka hili ba servisu, maibe ita mos tenke husu ba ita nia an preparadu ka lae, tanba iha preparadu ona iha estudu, maka estudu remata ita sei hetan fatin diak, tanba nee keta haluha lee no aprende.

(ter)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

%d bloggers like this: