11 Setembru Data Istoriku Ba FRETILIN

DILI, STLNEWS.co – 11 Setembru loron neebe importante tebes ba iha Partidu FRETILIN.

Lia hirak nee hatoo husi Prezidente Partidu FRETILIN Francisco Guterres Lu Olo liu husi konferensia imprensa iha salaun CCF, Segunda (11/09/2023).

“Ohin 11 Setembru 2023 data istoriku ba FRETILIN, iha 1974 too 2023, ohin 11 Setembru bandeira FRETILIN nia hasai iha nia mastu hasoru funu boot ida durante tinan 24 nia laran, bandeira FRETILIN la hatun. Indepedensia Timor Leste nia hahu iha tinan 1999 bainhira povu tomak hamriik, hodi lori pregu ba vota iha independensia, FRETILIN nia bandeira nanis kedas metin iha nia masto nia riin hasoru mos dezafiu oin-oin ate ohin loron, maibe bandeira FRETILIN metin nafatin iha nia riin besi asu,” katak nia.

Nia dehan, FRETILIN kontinua eziste nafatin nia halo istoria ida unika ba luta libertasaun nasional, luta ba indepedensia Timor Leste.

Lu Olo hatete, 11 Setembru marka pasajen ASDT ba FRETILIN, pasajen istoriku ida nee mai hatudu katak ASDT reunia Timor oan balun deit, neebe sira fo hanoin ba malu atu buka dalan ba Timor Leste nia futuru, oinsa inklui indepedensia ba Timor Leste, no pasajen ASDT iha loron ida nee halo konke FRETILIN mosu ho nia bandeira harii kedas iha nia riin, no klaru ba independensia TL.

Nia hatutan, uluk kedas FRETILIN mak hakarak duni ho independensia ida nee, no ohin 11 setembru 2023, no Lu olo mai reafirma fila fali, lori FRETILIN nia naran no CCF nia naran atu reafirma dala ida tan ba militante no kuadru FRETILIN no ba povu TL tomak katak, FRETILIN iha nafatin povu maubere nia sorin no FRETILIN sei halo aliansa ho povu ida nee atu kontinua luta, tanba libertasaun patria FRETILIN kumpre tiha ona.

“Prosesu dezenvolvimentu tuir FRETILIN nia katak, ita Timor Leste independente duni, maibe prosesu dezenvolvimentu sei lao ho difikuldade barak, hau la dehan hakdasak, maibe ita sei lao ho difikuldade barak. Dezde husi instituisaun sira nia funsionamentu hotu, dezde husi programa ho planu atividade sira ba dezenvolvimentu nasional nia ita sei lao ho difikuldade barak, presiza ita hadia difikuldade sira nee hotu, ultrapasa situasaun sira nee hotu sentidu atu lori no hametin liu tan ita nia estadu direitu demokratiku ida nee tuir perspetiva FRETILIN nia no tuir hau pesoal nia opinaun,” katak Lu Olo.

(eme)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here