Bandeira & Kamizola FRETILIN Reprezenta Saudozu Sira Nia Raan-Ruin

DILI, STLNEWS.co – Bandeira FRETILIN no kamizola mean neebe mak povu hatais nee laos hanesan kamizola seluk, maibe nee reprezenta raan no isin saudozu sira nian.

Kestaun nee hatoo husi Lideransa Troika Lere Anan Timur liu husi nia aprezentasaun, bainhira halo kampanha ho tipu dialogu ho komunidade no militante sira iha salaun Parokia Remexio, Munisipiu Aileu, Segunda nee (01/05/202) hatete, militante ou inan aman sira mai husi dook la sura kolen, tanba mai ho hanoin ida deit servi partidu ida naran FRETILIN.

“Primeiru hatoo agradese ba katuas lia nain sira, tanba ita nudar Timor oan moris ho tradisaun, ita moris ho ita nia lisan, tradisaun ou lisan laiha ita laos povu ida no ita la marka ita nia diferensa, uluk ita funu 24 anos mos ita nia inan aman sira lori tradisaun, lori kultura mak halo funu, biar rihun atus rua mate, maibe sira nia mate laos saugati, no sira nia mate mak harii nasaun Timor Leste ho sira nia raan no sira nia isin, tanba nee mak kamiza mean neebe kamarada sira hatais, inan aman sira hatais laos hanesan farda ou kamizola sira seluk, maibe ida nee mai husi raan no isin,” katak Lere.

Tenente Jeneral Reformadu Lere Anan Timur haktuir, bandeira FRETILIN laos hanesan bandeira seluk no laos bandeira baibain, maibe bandeira FRETILIN ho bandeira nasional hanesan deit, ida mak hahoris ida.

“Bandeira FRETILIN hahoris bandeira nasional, tanba bandeira rua hotu-hotu mean reprezenta nasaun, reprezenta povu ida, maibe atu harii bandeira rua nee importante tebes no bandeira rua nee lulik, no kamiza neebe imi hatais nee mos lulik, laos hanesan kamizola CNRT, PD, KHUNTO nia,” katak nia.

Lere mos husu ba iha inan aman sira neebe partisipa iha dialogu nee atu mantein prinsipiu, tanba FRETILIN agora hamutuk ho povu, karik ukun sei lori mos naroman ba povu nia moris diak.

“21 Maiu kombate boot ida, ita tenki prepara ita nia aan, ohin laos komisi maibe dialogu, oinsa koalia ba malu saida mak o hanoin no saida mak hau hanoin, saida mak o nia problema no saida mak hau nia problema, saida mak ita nia problema, ida nee mak dialogu, sorti ita rezolve buat hotu,” katak nia.

Membru Comite Central FRETILIN (CCF) husi Munisipiu Aileu Jose Antonio hatete, FRETILIN mak uluk hamutuk ho povu hodi luta liberta rai nee ba hetan ukun rasik aan, no agora Timor Leste hetan indepedensia nafatin luta hodi liberta povu husi kiak no mukit.

“Ho eroi sira nia prinsipiu katak, mate ka moris ukun rasik aan, maski eroi sira mate ona, maibe sira nia klamar no espiritu guia ita iha vontade nafatin, atu nunee iha festa demokrasia agora iha 21 Maiu ita idak-idak sei ba desidi,” katak nia.

Nunee mos Lideransa Troika atual Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN Mari alkatiri mos hatete, prinsipiu FRETILIN nia dezde uluk mak mate ka moris ukun rasik aan, no husi luta eroi barak fakar raan no isin hodi sosa liberdade, patria liberta ona, ohin loron FRETILIN luta nafatin hodi hasai povu husi kiak no mukit.

FRETILIN sei hamutuk ho povu, luta hamutuk ho povu hahu husi suku mak ba nasional, hodi hatene klean preokupasaun saida mak povu hasoru, nunee ukun bele hadia no lori naroman ba povu.

(eme)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here