DILI, STLNEWS.co – Daudaun nee sai preokupasaun ba publiku, folin foos sae makaas, kestaun nee laos loja mak manipula, maibe folin sae husi nasaun esportasaun foos, inklui taxa esportasaun foos balun husi India.
Lia hirak nee hatoo husi Asistant General Manejer loja Creative, Yati Zaka katak, posesu importasaun sasan hanesan baibain, maibe konaba presu fos laos husi kompanhia mak hasae ka halo manipulasaun, maibe husi nasaun orijen sae kedas, tanba nee mak faan mos ho folin sae.
Atu dehan, antes nee folin seidauk sae, tanba kontratu neebe halo kada toneladas kona US$ 300 resin, maibe daudaun nee kada toneladas sae ba US$ 500 resin, tanba nee impkatu ba folin sae iha merkadu, tanba husi foos saku 25 kg nee kada ton iha deit 40 saku.
“Uluk ita importa toneladas ida US$ 300 resin, nee kada saku US$ 12, maibe agora toneladas ida sae ba US$ 500. US$ 20, tanba nee faan fali mos folin sae”, informa Asistant General Manejer husi loja Creative, Yati Zaka ba STL, Segunda (31/07/2023), iha Bidau.
Nia dehan, ho folin neebe sae husi nasaun esportasaun, konta loos ba nia folin deit US$ 13.50, nee folin murni, seidauk konta ho transporte, depois mai selu taxa, tanba nee mai faan folin la hanesan uluk ona.
Konaba taxa importansaun foos la sae, maibe foos mak folin sae duni husi nasaun orijen.
“Aleinde foos folin sae, maibe ita nia kontratu ba foos barak kansela, tanba husi nasaun orijen agora taka esporta foos ba nasaun hotu inklui Timor. Desizaun governu India taka provizoriu, ita la hatene too bainhira”, tenik nia.
Razaun neebe India taka esportasaun foos, tanba India mak sai nasaun esporta barak demais ba nasun seluk, haree ba ida nee India mos hakarak atu haree lai ba sirkulasaun foos iha sira nia nasaun rasik, tanba nee governu foti desizaun taka provizoriu hodi haree lai ba stok iha sira nia rain rasik.
Nia informa, kompanhia Creative importa foos barak liu husi India, husi Vietnam mos iha, maibe haree ba presu India diak liu duke Vietnam, tanba nee Creative so importa husi India.
Maibe daudaun nee sira taka provizoriu hela, ida nee laos impaktu deit ba TL, ba nasaun seluk hotu mos sasan folin sae. Liu-liu iha Timor tanba depende ba importasaun, laiha produtu rai laran.
Haree ba stok foos neebe iha ba semana 2 ou 3, liu husi nee, sira nafatin garante, tanba iha ona kontratu barak neebe halao tiha ona.
Dadaun nee foos saku 25 kg sira faan ho US$ 16, konaba 30 kg no 20 kg laiha.
Tuir nia, stok foos nee iha armajen sei iha, espera governu India sei la taka esportasaun foos, hanesan foos mutin, tanba sira taka hotu ida nee bele impkatu boot.
Atu dehan katak, parte AIFAESA rasik iha konhesimentu no sira halo kontrolu, i iha kompanhia kada semana rua sempre submete invoice, sasan neebe importa ba AIFAESA, neebe sasan neebe mak folin sae nee sira iha ona konhesimentu.
Konaba sasan seluk laiha problema ba folin, maibe ba masmidar ho bebidas, Creative la importa, tanba taxa sae makaas, tuir regulamentu husi governu hakarak redus moras, tanba sira importa uniku foos ho sasan rahun seluk tan.
Iha parte seluk, Deputadu husi Bankada, FRETILIN Oscar Lima hatete, fos nee importante, maibe agora folin sae, sira hanesan deputadu so para atu halo fiskalizasaun, maibe iha dalan ida katak agora Timor-Leste atu adopta ona ba merkadu livre, tanba nee atu kontrola ba hatun folin nee difisil, tanba merkadu livre.
Oscar hatete, governu iha obrigasaun atu injeta ba merkadu, liu husi sosa fos ba stok iha CLN, hodi halo intervensaun iha merkadu ho folin tun, nee rezolve problema.
Agora urjentemente atu halo intervensaun nee liu husi governu stok iha CLN, atu dehan ba hasae produsau odi halo natar nee lori tempu naruk, mak foin bele uha rezultadu, tanba nee governu dadaun nee obrigasaun halo ona intervensaun, make bele sosa karun, maibe tenke faan ho folin baratu, nunee ajuda povu.
(gui)