FRETILIN: Governu Laiha Serteza Hatun Folin Foos

DILI, STLNEWS.co – Bankada FRETILIN iha Parlamentu Nasional (PN) tristi, tanba IX Governu laiha serteza atu rezolve problema folin foos iha merkadu, tanba too agora loja balun sei kontinua faan foos ho folin US$ 17 ate US$ 18.

“Ministru rasik haree no hatene konaba flutuasaun mudansa presu mundial, tanba Ministru Komersiu Indutria (MKI) rasik mensiona iha intervensaun koalia saida mak ita atu halo no antisipa, maibe tristi, tanba ministru rasik rekonhese produsaun rai laran la konsege responde nesesidade povu nian, nunee povu kontinua enfrenta situasaun ba too futuru no Visi Ministru MKI mos kontinua hatete tan katak, ita laiha serteza bainhira mak presu foos atu para faan ho folin karun,” dehan Deputada Bankada FRETILIN, Cristina Yuri Rebelo, durante debate urjente ho governu konaba espekulasaun folin foos iha PN, Segunda (06/11/2023).

Cristina hatete, iha ASEAN nee laos Indonezia deit mak enfrenta problema, kuaze maioria nasaun iha ASEAN hotu-hotu enfrenta problema folin foos. Indonezia nia patokan deit nia produs 340 mil toneladas, FAO hatete la too, tanba nee kouta ida ohin Visi Ministru dehan aumenta ba 1.5 no 1.6 milhaun, Malazia rasik deit senti ona katak, foos folin sae agora daudaun nee 31% sei sae liu duke tinan kotuk nian.

“Tinan nee mos sei sae, dadus Banku Mundial mos hatudu, neste momentu sei sae husi 28% mais tristi, tanba ita nia governu rasik hatete nafatin katak, ita laiha serteza saida mak atu halo atu bele hapara, enkuantu ema seluk komesa halo ona, hau fo ezemplu deit Indonezia nian, saida mak sira durante nee halo, sira komesa hahu ona ho programa ajuda ai haan ba populasaun hahu iha fulan Marsu tinan 2023, ita nian hakarak rona gosta ka la gosta Sesta Bazika fo duni vantajen ba populasaun,” tenik nia.

Nia hatete,  sesta bazika nia vantajen mak saida, loke dalan ba empreza kiik sira atu partisipa, loke dalan ba produsente sira nomos ba maluk agrikultor sira, agora sei lori nafatin ida nee halo komparasaun hodi foku ba presu fos mais presu la konsege tun.

Nia tenik, entaun estratezia no politika saida mak governu hatur atu bele hatun presu ida nee, tanba foti dadus hotu Indonezia deit mos fos folin sae hanesan ho Timor mais situasaun desizaun neebé Governu halo ho mekanismu nee korreto ona  ka seidauk, tanba folin fos laos hotu-hotu fan ho dolar 12, balun fan hela ho US$ 17 ate US$ 18, ida nee akontese too ohin loron.

Nunee mos Xefe Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento hatutan, intervensaun barak koalia ona kona ba, intervensaun Governu nian atu normaliza presu fos iha merkadu,  maibe hakarak husu ba governu too iha neebe inspesaun ba empreza sira neebe hetan subsidiu atu garante katak, sira nia kompra de arros nee iha duni kualidade.

“Tanba realidade ema barak kestiona kona ba  kualidade fos, ita koalia kona ba presu hatun ona maibe, presu ho kualidade ida neebe ba ema labele konsumu nee tristeza boot tanba, laos deit hatun presu, maibe ema han tenke hahan neebe saudavel sei, ita interven iha periodu kurto prazu hahan neebe presu, ita interven ona mas kualidade arros nee kauza fali konsekuensia seluk ba ema nia saude não vale apena, valeo apena sei  diak liu, ita halo identifikasaun ba produtu sira neebe kebele sai substituisaun ba fos, neebe iha kompozisaun carbohidrat mos atu enkoraga, ita nia populasaun konsumu hahan saudavel duke, ita fo fos presu baratu,  maibe kuitadu los ho kualidade,” hatete nia.

Nia tenik,  dalaruma tinan hirak tuir mai, sei haree kauza ba ema nia saude ba konsumu fos ida neebe ho marka amor da familia, ema hotu lamenta no ida nee realidade atu Governu tenke simu.

Hatan ba kestaun nee, Ministru Komersiu Industria, Filipus Nino Perreira hatete, governu halo hela intervensaun indireita neebe aplika politika subsidia medidas intervensaun temporariamente atu normaliza presu foos.

“Ida nee foin mak halo husi empreza rua husi empreza lima, neebe mak iha prosesu kontratual ka asina kontratu ho governu liu husi Ministeriu Asuntu  Ekonomiku, neebe prosesu lao hela. Husi empreza rua sira fo sai ona fos ho marka amor de familia husi Perissos no Beruang Merah husi Kreatif Furak, ida nee ba fos 20 kilograma sai husi Empreza fornesedor ho presu 9 dolar  ba iha merkadu 10 dolar iha territoriu tomak, tanba bazea ba ami nia monotorizasaun iha loron 31 fulan Outubru iha Dili, munisipiu folin mantein tuir saida mak governu termina,” hatete nia.

Nia tenik, tanba nee iha ekipa konjunta akompania no monotoriza hela prosesu ida nee, hodi aperta iha kontrolu, nunee empreza no retalu sira neebe iha loja sira labele ho presu neebe mak governu desidi ona.

Nia sublina, agora konaba kualidade foos amor de familia, deputadu balun deklara katak, sira konsumu foos refere no kualidade diak.

(dom)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here