FRETILIN Husu Baze Dadus Projetu Tasi Mane

DILI, STLNEWS.co – Programa IX Governu liga ho projetu Tasi Mane neebe ho projeisaun sei kria servisu ba ema liu rihun 50, Bankada FRETILIN husu Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão, hatudu baze dadus ou estudu ruma, liga ho projetu ba numeru servisu refere.

Deputada Bankada FRETILIN, Cristina Yuri Rebelo hatete, kontenti ho programa IX Governu nian liga ho projetu Tasi Mane, maibe hakarak hatene karik iha ona baze dadus ruma liga ho governu nia projeisaun ba numeru trabalhador neebe sei servisu iha projetu Tasi Mane.

Nia dehan, pesoalmente sei foka ba pergunta balu halai ba setor tolu deit, primeiru mak setor petroleu rekursu minerais, tanba iha diskursu Primeiru Ministru (PM) nian iha serimonia pose nian, iha kompromisu balun sita ba loron 120 no sita ba kompromisu fulan 12 nian. Iha pajiña 88 too 94 husi programa IX Governu foka ba projetu Tasi Mane, neebe kompostu husi polo dezenvolvimentu haat, dezenvolvimentu baze lojistika iha Suai, dezenvolvimentu refeneria petroleu ho komplexu petroquimio iha kosta sul, dezenvolvimentu fabrika gas natural liquifeito no dezenvolmentu zona kosteiru sul.

“Haktuir mos iha pajina 89 katak, projetu Tasi Mane sei hamosu servisu too 10 mil pontus trabalhu direitu no 50 mil trabalhu indireitu, maibe kontenti tanba Primeiru Ministru sita katak, bele liu 50 mil, maibe hakarak hatene deit husi Xefi Governu, karik baze dadus ruma istoriku no estudu balun, neebe hatudu IX Governu halo projeisaun ba numeru neebe temi ona iha asuntu ida nee,” dehan Deputada Cristina Yuri Rebelo iha ambitu debate programa iha PN, Tersa nee (18/07/2023).

Nia sublina, hakarak husu ba IX Governu husi polo haat neebe mensiona, ida neebe mak sai prioridade ba IX Governu atu halo iha tinan 2023, tanba la sita timeline, karik PM bele hatete.

Nia sublina, polo ida fabrika gas natural liquifeito, neebe hatudu governu sei hakas aan atu kontinua dezenvolve gas, neebe mai husi Greater Sunrise liu husi konstrusaun gazoduto ka kadoras mai Timor-Leste. Kadoras husi Greater Sunrise mai Timor-Leste kestaun interese Estadu sai mos povu tomak nia interese.

“Loos duni ida nee, laos interese ema ida nian, grupu ou organizasaun ida nian, maibe povu tomak nian, ida nee mos hatudu ona husi Governu anterior hodi hatudu komitmento hodi tur pozisaun katak, hakarak duni atu dada kadoras mai Timor-Leste,” hakotu nia.

Entretantu, iha programa IX Governu, Primeriu Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão dehan, IX Governu empenhadu tebes duni atu lori gasoduto ka kadoras mai Timor-Leste, hodi prova ba mundo katak, nee solusaun ekonomikamente viavel no segura nunee, dezenvolvimento Kosta Sul nian, sei sai sentru atividade, iha setor petroleo no gas natural, ho estabelesimento baze logistika iha Suai, hanesan mos refinaria petrolifera ida nomos komplexo petroquimico iha Kosta Sul no instalasaun fabrica de gas natural liquefeito, gas neebe sei mai husi Greater Sunrise, liuhusi konstrusaun gasoduto husi tasi okos, too Rai maran.

Nia sublina, pais tomak sei benefisia husi projeto ida nee laos deit kona ba, aumento do Produto Interno Bruto, maibe konaba, dinâmica ekonomika neebe fo ba produtividade husi fatores ekonomikos oi-oin, neebe inklui mos subkontratasaun de servisu hanesan restaurantes, engenharia, seguransa, fornesimentu de kombustivel, servisus de gestaun, profissionais no teknikus no nesessidades iha produtos agrikolas, nee hotu atu mensiona deit balun.

(dom)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here