DILI, STLNEWS.co – IX Governu Konstitusional lamenta ho dezisaun rijime militar neebe Governu Mianmar halo espulsaun ba diplomata Timor oan, neebe reprezenta Estadu Timor halo misaun iha Kapital Mianmar.
“Pozisaun governu nian klaru, medidas neebe governu rijime militar halo ba ita nia misaun diplomata iha Kapital Mianmar, primeiru Governu Timor-Leste lamentavel ho desizaun ida nee, Segundu rejista ita nia pozisaun ida forti ba kestaun direitu umanu, justisa no demokrasia,” dehan Visi Ministru Asuntu Parlamentar, Aderito Hugo da Costa ba jornalista sira iha PN, Segunda (28/08/2023).
Aderito hatete, mensajen klaru, Primeiru Ministru (PM) dezde toma pose too agora klaru, kuandu Timor Leste aumenta volume preparativu atu sai membru plena ASEAN nian, Timor Leste labele ba por ba ho nivel atinjimentu ba demokrasia mais tinan 20 TL hanesan Estadu Direitu Demokratiku mensajen PM iha diskursu pose nian.
“Entaun no fim konsege hatudu duni ba rejime militar Myanmar nian, hodi espulsa ba Diplomata Timor nian iha Myanmar. Ita nafatin konsistente, Timor iha diskusaun nivel ASEAN nomos iha global, ita sempre tau iha nivel alto respeita ba direitu umanu justisa no prosesu demokratizasaun. Ho resposta negativu husi rejime Militar Myanmar nian ba Timor nia pozisaun hatudu katak, ita nia pozisaun forte ba diskusaun iha nivel neebe deit, TL nia prezensa kuandu koalia konaba, demokrasia direitu umanu justisa nomos, liu-liu refla estatutu Timor nian, neebe komunga prinsipiu universal hanesan Estado Direitu Demokratiku,” hatete nia.
Nia tenik, Timor Leste desde ninia restaurasaun independensia, sempre fo solidariede ba pais sira neebe nia povu sei hela iha rejime ditadura ou iha estatutu, neebe ema bolu auto-determinasaun hanesan, Sahara Osidental. Timor nafatin fo Solidariede no respeita ba desizaun nivel rejional nian, maibe ba prinsipiu auto-determinasaun direitu umanu povu Sahara Osidental nian hanesan mos uluk Timor-Leste kuandu luta hela atu hetan direitu auto-determinasaun hetan solidariede husi pais sira.
Govenante nee afirma, tanba nee saida mak pozisaun klaru husi Governu TL katak, Timor kompritidu tomak atu kompleta rezekitus hotu para ser membru plena ASEAN nian, maibe iha kontestu relasaun ho asuntu Mianmar nian, Timor fo pozisaun katak, maske servisu extra-ordinariu hodi priense rekezitus hotu hodi sai membru ASEAN, maibe Timor mos la dukur no taka matan ba direitu povu pais ida nian, atu goza Liberdade Sidadaun nian direitu umanu, liu-liu prinsipiu sira komunga Timor nia adezaun ba membru ASEAN.
(dom)