Horta Husu Governu Kria Lei Adaptasaun Fraternidade Iha Eskola

DILI, STLNEWS.co – Prezidente Republika (PR) Jose Ramos Horta husu governu no Parlamentu Nasional atu kria lei ida ba adaptasaun fraternidade humana iha eskola.

Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatoo kestaun nee bainhira remata partisipa serimonia komemorasaun aniversariu dala Uluk adezaun Timor Leste no deklarasaun dala uluk dokumentu Fraternidade Humana iha Parlamentu Nasional, Tersa nee (25/04/2023).

“Primeiru hau tane buat hotu, Amu Kardeal Dom Virgilio hatete sai los duni, tinan ida liu tiha ita halo saida ho dokumentus nee, klaru difisil tinan ida halo buat hotu iha tinan 2022 ba 2023, ultimu anu lejislatura governu, entaun padigadu los ho lejislasaun oin-oin, buat barak, maibe ita halo divulgasaun barak iha rai laran ho entidade internasional sira, Amu Papa temi Timor Leste nia naran nudar primeiru pais adopta ofisialmente, maibe ba oin governu no parlamentu tenki haree lei ida para halo adaptasaun deklarasaun Fraternidade Humana ba eskola, adaptasaun hahu iha setor eskolar elementar, depois hakat ba sekundaria nomos ba universidade.

Prezidente Republika hatete, kada grupu tenki iha adaptasaun para sira bele fasil liu hodi komprende, no oinsa mos iha rai laran lider politiku nasional sira hemu didiak mensajen ida nee, para rai nee haklean dame.

Nunee mos durante implementa Fraternidade Humana, estadu realiza ona saida husi eventu nee, hatan ba kestaun nee, Prezidente hatete, ida nee seidauk realiza buat ruma konkretu husi Fraternidade Humana, maibe Timor Leste nia istoria politika rekonsiliasaun laiha vigansa.

“Timor Leste nia istoria politika rekonsiliasaun laiha vigansa, laiha tribunal arbitrariu ema hotu iha 1975 mai oin, ema hotu hola parte pro otonomia, nee Timor laiha, ida nee Timor ezemplu ida ona de rekonsiliasaun de toleransia mais tenki haklean liu tan ida nee, para labele koalia tan ema nee pro otonomi ka ema milisia,” dehan PR.

Xefe Estadu mos orgulhu ho atitude Timor Leste nia, tanba PR rasik konhese rai barak iha mundu atus ida resin no konhese sira nia istoria, maibe haree ba istoria Timor nia orgulhu, maibe presiza halo liu tan, nunee Timor sai duni modelu tera de Fraternidade Humana.

Nunee mos Arse Bispu Metropolitana Dili Dom Virgilio Kardeal Do Carmo Da Silva hatete, nia senti kontenti hodi partisipa iha eventu komemorasaun aniversariu dala Uluk adezaun Timor Leste no deklarasaun dala uluk dokumentu Fraternidade Humana iha Parlamentu Nasional.

“Parte igreza nia senti kontenti, bele mai partisipa iha atividade primeiru aniversariu adopsaun dokumentus Fraternidade Humanu iha ita nia Parlamentu Nasional, hau kontenti tebes, nuudar igreza hau fo apoiu, tanba inisitiva nee mai husi uma kreda boot nia ulun santu padre rasik, nee buat neebe mak furak tebes,” dehan nia.

Arse Bispu dehan, segundu ho inisiativa ida ohin fanu fila fali, depois nai prezidente lori mai parlamentu aprova tiha, husu fila fali tinan ida ona halo ona saida ho dokumentu ida nee, dokumentus nee rai deit ka koko halo ona buat ida, nee duni ohin ho refleksaun sira nee atu obriga parte uma kreda, parte governu no parlamentu hotu atu hanoin lesuk, nunee labele selebra deit nia aniversariu, maibe haree nia rezultadu nee saida.

Bibi atan kreda katolika nee hatete, labele asina deit, maibe buat nee sai konkoretu ba povu nia moris, tanba nee mak eventu ohin sai momentu furak hodi haree ba dokumentus nee.

(eme)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here