Horta: Tama ASEAN Presiza Hamutuk, Haburas Rikusoin

DILI, STLNEWS.co – Prezidente Republika (PR) Jose Ramos Horta hatete, Timor Leste tama ASEAN presiza hamutuk hodi haburas rikusoin Timor Leste nia iha mundu.

Prezidente Republika Hatoo lia hirak nee liu husi nia diskursu iha serimonia tomada de pose iha Palasiu Prezidente Bairo Pite, Sabadu (01/07/2023).

“Ita tama iha ASEAN ho objetivu estratejiku nasional no ita hotu hamutuk tenki haburas ho diak ita-nia rikusoin. Konaba polítika nasional no internasional, ita-nia lisuk hamutuk ho ASEAN tenki sai hanesan prioridade boot,” dehan Horta.

PR hatutan, atu hatene klean liu tan, hanoin deit konaba riin tolu ASEAN nian mak politika no seguransa komunitaria (APSC);
ASEAN nia ekonomia komunitaria (AEC) ASEAN nia kalaok sosiu kultura komunitaria (ASCC). Nee atu hatene diak liutan ba halaok iha rai laran liu husi husi buras hosi ASEAN.

“Hau fahe ho imi hotu Deklarasaun neebe hau halo iha loron-10, fulan-Maiu, tinan-2023, bainhira Xefe Estadu sira no Governante sira husi ASEAN halibur iha Labuan Bajo, Indonezia, neebe Prezidensia Indonezia maka kordena. Hau lee hodi temi sa deit maka hau hatoo iha soru-mutu neeba,” katak Nia.

Xefe Estadu hatete, Timor-Leste hola parte, ba dala uluk, iha soru-mutu ho ASEAN nia líder sira, marka kapítulu foun ida iha nasaun Timor, tatuir 39 historia, bainhira too rohan importante hafoin dalan naruk neebe lori ema hotu tol integrasaun rejional.

“Kleur ona maka Timor-Leste hakarak tama nuudar membru ASEAN nian hanesan estratejia ida.Tama nuudar membru ASEAN – integrasaun ekonomika rejional, dame no propsperidade inkluziva laos deit tatemik ida maibe prioridade ida iha polítika relasaun negosiu estranjeiru nian – no hanesan riin boot ida hodi kaer metin vida no ajenda nasional,” katak nia.

Xefe Estadu hatutan, Timor-Leste no ASEAN nia Estadu membru seluk fahe malu hakaran hanesan hodi hasae dame no dezenvolvimentu sustentavel liu husi estratejia rejional hodi lori hamutuk sasukat sosiu-kultural no ekonomiku. Tatuir mapa neebe Líder ASEAN sira tada ona, ho objetivu no kriteriu, fó biban atu ba oin ho tempu natoon atu bele hatan ba kualidade nuudar membru iha futuru oinmai.

Integrasaun iha ASEAN loke oportunidade ba Timor-Leste hodi hatan ba interese no rohan dezenvolvimentu estratejiku nian, liuliu investimentu iha riin estratejiku nian neebe sei halo diak ba dezenvolvimentu iha area saude, edukasaun no kualidade vida nian ba nia povu.

Timor-Leste laran-metin ho banati institusional, polítika, regulamentu hodi halo reforma, haburas rekursu umanu, investimentu iha infraestrutura estratejika neebe loke dalan ba oportunidade ba ekonomia nomos haktuir metin ba lalaok rejional neebe iha espíritu koperasaun no respeita malu. Ho nunee sei moris fini diak ba nasaun nomos ba rejiaun tomak.

Nia haktuir tan, Timor-Leste sei hein tulun hosi Estadu-Membru hosi ASEAN no parseiru sira kona-ba implementasaun ba mapa dezenvolvimentu nian.

“Ami simu ho liman rua no agradese tebes ba Estadu-Membru hosi ASEAN no parseiru sira neebe hahu programa dezenvolvimentu kapasidade nia ba timoroan sira iha area oioin,” hakotu Horta.

“Hau-nia rekomendasaun ba Governu no Parlamentu Nasional, Iha nível Governu nian tenke reforsa kordenasaun setorial no inter-miniterial, liuliu ida ho responsabilidade direta hulsi Primeiru Ministru bazeia ba matadalan (roadmap) hodi implementa programa governasaun nian. Iha nível Parlamentu Nasional, hau rekomenda Komisaun Parlamentar ida kona-ba halaok ASEAN nian, hodi halo lao makaas prosesu lejislativu neebe presiza, liu liu ba ratifikasaun ba tratadu hirak hotu,” katak nia.

Horta rekomenda ba Parlamentu Nasional atu aprova Autorizasaun Lejislativa hodi hafo kbiit jurídiku ba Governu hodi realiza halaok lejislativu neebe presiza, hanesan elimina dupla tributasaun, protesaun ba investimentu, komisaun ba arbitrajen kona-ba rezolusaun neebe justu.

“Ita hotu tenke hakaas-an atu Timor-Leste bele tama formalmente no lalai ba ASEAN iha tempu Prezidensia Indonezia nian ba orgaun neeba, Hau-nia liafuan dahikus maka ba hau-nia estimadu Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak. Hau kumprimenta ita-boot kona-ba oinsa ita-boot kaer Governu hosi 2018. Hau kumprimenta mos membrus sira hotu husi ita nia Governu. Maske susar oioin, pandemia, (Covid-19 no influenza fahi) dezastre natural, krize polítika, funu Ukrania, inflasaun mundial, ho impaktu hotu boot no klean iha ekonomia mindial nomos timor nian, Ita-Boot hatene, ho laran-kmaan no kalma, lori programasaun governasaun ba oin ho diak,” katak nia.

(Ekipa STL)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here