DILI, STLNEWS.co – Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) liu husi Prezidente Komisaun A neebe trata asuntu Konstitusionai no Justisa, Deputadu Joaquim do Santos konsidera razaun Prezidente Republika (PR) veto lei eleitoral tanba la konkorda ho sentru paralelu atu hamosu duplikasaun naran ba eleitores sira, nee razaun neebe lalos ka sala.
Deputadu Joaquim do Santos hatete, PN husi Komisaun A simu dokumentus ida mai husi PR relasiona ho mensajen de veta ba dekretu neebe PN foin haruka ba, konaba alterasaun lei eleitoral PN dekretu numeru 68, neebe atu introdus medidas legal atu hasae tasa partisipasaun iha eleisaun parlamentar 2023, neebe PR dekreta ona iha 21 Maiu.
Nia dehan, iha alterasaun lei nee PN introdus konforme proposta mai husi STAE ho governu, tuir sira nia rezultadu peskiza katak, presiza altera duni lei nee atu hasae tasa partisipasaun, depois reuniaun entre governu ho PR too hanoin hanesan katak, presiza intrudus medidas neebe ajuda atu hasae tasa partisipasaun iha lei eleitoral nee.
“Entaun PR ninia veto nee, primeriu nia la konkorda ho sentru paralelu, katak bele duplika naran, neebe husu ba publiku sira kompriende katak, PR ninia intrepretasaun nee sala no hau la hatene se mak fo asesor ba PR, maibe lee didiak lei nee kompetensia fo ba STAE nee klaru, no sentru paralelu iha eleisaun prezidensial nee halo tiha ona no la mosu problema hanesan PR hatete, katak iha duplikasaun naran nee laiha ida,” dehan nia ba jornalista sira iha PN, Kuarta nee (15/03/2023).
Nia esplika, iha duni problema naran tekniku tanba prosesu hahu ladun diak, agora iha introdusaun lei nee ita hadiak tiha ona no fiar katak kuandu aplika sentru paralelu sidadaun sira neebe la konsege ba vota iha sentru orijin, sira bele mai rejistu iha STAE tuir lei antes loron 15, para STAE halo mudansa ba sira nia naran iha sentru orijin.
“Hau hanesan Deputadu Komisaun A neebe responsavel ba diskusaun lei ida nee, konsidera PR ninia interpretasaun sala ho ninia razaun nee, tanba tuir ami nia haree atu kaer deit ba sentru paralelu nee laos razaun ba PR atu veta,” hatete nia.
Nia tenik, agora se veta politika nee kompetensia PR ninian tuir konstituisaun neebe fo ba nia, maibe atu hatete materia neebe veta nee la kona dalan no la pudia uza ida nee halo veto, tanba laos fundamentu prinsipal atu PR uza hodi halo veto, tanba instrumentu neebe atu ajuda hasae tasa partisipasaun.
Karik ida nee mak PR husu atu hasai tiha no deputadu sira tuir hasai sentru paralelu, entaun sidadaun barak mak sei la ba vota, ho sira nia okupasaun atividade neebe iha, liu-liu sidadaun sira neebe mai husi munisipiu neebe agora konsentra iha Dili, hanesan estrudante no sira seluk.
Entaun, objetivu sentru paralelu atu fasilita sidadaun sira atu ba vota no STAE tenki responsabiliza, labele mosu duplikasaun naran eletoral no sira garantidu, maibe atu haruka fila fali lei nee ba PR depende ona iha Prezidente Parlamentu Nasional (PPN) atu ajenda ba aban ou bainrua ka semana oin, neebe hein deit PPN konvoka reunaun atu konfirma votu, ita mai konfirma votu hodi haruka fila fali ba PR.
Nia afirma, tuir lei kuandu PR veta nee labele liu 90 dias, se hein too 90 dias mak PPN ajenda fali, entaun lalika deit ona, maibe fiar katak PPN nia mos lee ona, no instrumentu neebe ita introdus iha lei nee importante atu ajuda hasae tasa partisipasaun no proteje sidadaun sira nia direitu atu ba vota.
(dom)