KI Realiza The Dili Dialogue Forum, Promove Liberdade Imprensa

DILI, STLNEWS.co – Konselhu Imprensa (KI) Timor Leste realiza The Dili Dialogue Forum ho tema “Promove Liberdade Imprensa Iha Sudeste Aziatiku Nudar Empurrador ba Tipu Direitu Umanu Hotu”.

Tuir Prezidente KonselHu Imprensa, Otelio Ote katak, The Dili Dilogue Forum deklaradu husi membru KI iha nasaun sira iha sudeste aziatiku no pasifiku. Durante konferensia internasional iha Dili, bainhira selebra aniversariu Konselhu Imprensa dahuluk iha loron 7 too 10 fulan Maiu 2017.

Nia dehan, hahu husi neeba The Dili Dialogue Forum sai hanesan atividade annual ba Konselhu Imprensa hodi sai forum ida neebe ema bele diskuti konaba liberdade imprensa, nomos liberdade espresaun domestiku no rejional.

“Tinan ida nee ita hili topiku mak promove no haforsa liberdade imprensa iha Sudeste Aziatiku nudar Empurrador ba tipu direitu umanu hotu, nee bazeia ba tema mundial neebe selebra loron mundial imprensa iha New Work ho tema “Liberdade Espresaun Hanesan Empurador ba Direitu Umanu Hotu,” dehan nia liu husi diskursu iha Salaun CNE, Dili, Sesta (01/09/2023).

Nia hatete, nunee fo espasu ba debate konaba posizasaun no kondisaun papel Konselhu Imprensa iha Sudeste Áziatiku inklui Mianmar no pasifiku hodi kontribui sai empurador ba diretu umanu hotu, oinsa fo espasu ba sosiedade sira iha liberdade espresaun no liberdade imprensa no fo espasu ba profisaun jornalista neebe nakonu ho etika.

Nia hatete, tinan 21 ona TL restaura independensia no iha tinan barak prosesu dezenvolvimentu nasional diak. Se nunee meius komunikasaun sosial ka midia iha TL, ninia pozisaun iha neebe los. Media kontinua hamrik metin laiha diferensia iha era tempu Portugues, Indonezia no restaurasaun independensia.

Mídia kontinua luta ba liberdade imprensa atu hatoo opiniaun no liberdade espresaun, liberdade asesu atu publika informasaun no liberdade atu hari midia.

Nia afirma, iha 2022 pozisaun Liberdade Imprensa TL okupa iha numeru 17, maibe tinan 2023 hakat liu ba iha pozisaun 10 iha liberdae mundial, signifika hatudu rezultadu pozitivu diak iha mundu, neebe reflete husi fundador nasaun sira no lejislador sira ho komprimisiu neebe hatur iha artigu 40 no 41 K-RTL, nuneee hatudu retratu husi lider nasional Premeadu Novel da Paz, Jose Ramos Horta no Kay Rala Xanana Gusmão, sira kompromisiu ba mídia no Independensia sem violensia kriminalizasaun iha nasaun ida nee.

Dezenvolvimentu midiia durante tinan 24 ona no tinan 21 nerbe okupa restaurasaun Inenpendénsia nee buras tebes.

Tuir dadus neebé KI rejistu iha Jornal 7,, Radio 29 inklui Radio Komunitáriu sira, Televizaun Lima no Mídia Online 17. Entretantu, Jornalista neebe hetan kartaun profesional ativu hamutuk 321.

Nia akresenta, meidia nudar pilar demokrasia kontriubui makas iha porsesu dezenvolvimentu nasional liu liu edukasaun sidadania hametin no haburas sentimentu nasionalizmu no hafanu ema hotu atu partisipa no ativu iha prosesu dezenvolvimentu ida nee.

Iha fatin hanesan, Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial, Expedito Dias Ximenes, felisita Konselhu Imprensa, tanba organiza dala ida tan ba eventu Dili Dialougue Forum, eventu neebe realiza kada tinan hanesan forum diskusaun, iha ASEAN nia laran.

“Hau kongratula konsellu imprensa tanba hili tema neebe diak, tanba iha sosiedade atual Direitu Humanu hotu tenke sai prioridade,” katak nia.

Nia hatete, KI nudar orgaun regulador iha planu estratejia tinan 2021 too 2026 hatuur iha kompromisiu balun atu kontinua tau matan no kapasidade tekniku profesional intelektual no jornalista sira servisu hamutuk ho parseru dezenvolvimentu tantu nasional no internasional sira mak hanesan UNESCO, UNDP no ABC Internasional development.

Nia dehan, atu atinje kompromisiu ida nee , Parseiru no organizasaun jornalista sira kontinua servisu hamutuk inkliu Centro Nacional Chega, esforsu sira nee hotu lori mídia atu hametin iha sosiedade Timor Leste bele livre asesu informasaun no espresa opiniaun.

Governante nee afirma, Timor Leste dezde Independensia too agora asume nafatin akordu internasional hotu hotu neebe Jere direitu humanu, Tanba Timor Leste inisiu ho diak oinsa hola situasaun ida neebe ho violasaun husi direitu umanu sira nian, maski Timor Leste seidauk hola parte iha ASEAN, maibe dezde tinan 2017 too agora Konselhu Imprensa sempre iha preokupasaun atu involve nasaun dezenvolvidu ba entidade seluk responsavel ba regulasaun mídia iha ASEAN.

Agora daudaun hodi Timor-Leste tama iha faze desiziva hodi sai membru ASEAN nian.

Nia dehan, Reprezentante IX Governu ba area Komunikasaun sosial sente kontente marka prezensa iha enkontru ida nee , enkontru neebe relasiona ho media liuliu liberdade imprensa neebe hakarak haklean hodi serbí sosiadade no mos liberdade imprensa bele promove direitu umanu hotu.

Nia hatete, eventu ida nee importante hanesan diskusaun rejional no importante iha ambitu konsellu imprensa nia atividade.

Partisipa iha eventu The Dili Dialog Forum mak hanesan membru IX Governu balun, midia nain, organizasaun jornalista sira, sosiedade sívil inklui estudante universitariu.

(mar)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here