Politiku Fahe Malu, Intrerese Nasaun Hamutuk

BOBONARO, STLNEWS.co – Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN Mari Alkatiri hatete, politiku husi partidu idak-idak bele fahe malu, maibe ba interese nasaun sempre hamutuk, atu hasai povu husi kiak no mukit.

Kestaun nee hatoo husi Lideransa Troika atual Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN Mari Alkatiri liu husi nia aprezentasaun iha komisi kampanha iha Munisipiu Bobonaro, Postu Administrativu Maliana Vila, Sabadu (29/04/2023).

“Foin lalais hau iha Maliana, hau ba vizita colegio ida iha neeba, haree labarik sira oan kiak husu ajuda ruma iha neeba, Madre fo hau kaisa rua, hau haree buat moris iha kaixa laran, hau loke kaixa nee ida manu mean ida seluk manu mutin, entaun hau dehan madre mak fo hau, signifika iha sintidu ida, hau tenki tau manu rua nee moris hamutuk ajuda malu, madre mak fo nia sintidu mak nee, halo buat hotu labele iha diskriminasaun i hau halo duni, no manu rua nee dader-dader sempre fanu hau, ida kokorek ida mos kokorek, dala ruma sira kompete malu se mak kokorek aas liu, maibe kuandu la konsege ona kompete malu sira rua hamutuk kokorek dala ida, komprende ona ka lae? Nee hatudu katak sosiedade hakarak ba oin, sosiedade nakonu ho solidariedade, nakonu ho fraterinidade humana no buras ho pas justisa no dezenvolvimentu nee mak ita hakarak, politika asvez fahe ita, nasaun mak lori ita ba hamutuk,” dehan Mari.

Lideransa Troika nee hatutan, nasaun mak lori hanoin ba hamutuk, se lider sira hamutuk duni, hakarak duni hasai povu husi kiak no mukit no kore povu nee husi nakukun, entaun ida nee ba lider sira importante.

“Se ita la hatene hametin estadu direitu demokratiku, nasaun sei la ba oin, ita hakarak luta ba nasaun nia moris, mak ohin dehan nee ita nia uma lisan boot ida ita tenki hametin estadu direitu demokratika, FRETILIN agora hanesan uma lisan nasional, uma knua, too loron ida nasaun moris, nasaun too loron ona mak nasaun moris lideransa istoriku sira be sei moris nee, sira sai deit lia nain nasional, nee mak funsaun lideransa sira ke haksoit liu ona husi mate lideransa sira liberta dor liberta ona patria, tenki prepara aan sai lia nain ba uma lisan nasional,” katak nia.

Nia hatutan, se konsege halo ida nee, rai nee ba oin sei moris iha pas no establidade no rai nee sei nakonu ho fraterinidade no solidaridade no sei iha dezenvolvimentu, nee dezafiu boot, tanba dezafiu boot nee mak manan iha 2023 nee povu mak tenki manan.

Mari haktuir tan, FRETILIN mak uma lisan Timor, tanba nee FRETILIN manan povu manan, no povu manan FRETILIN manan, ida nee mak tenki hatene lo-loos, maibe FRETILIN mos tenki asumi responsabilidade boot ida atu halo intropreksi iha FRETILIN nia leet, no FRETILIN tenki hatene sa kualidade lideransa mak TL presiza, lideransa ida neebe fo rezeisaun total ba korupsaun ba KKN nee importante.

Nunee mos lideransa Troika Lere Anan Timur husu sidadaun hotu labele hatun lider istoriku ida no hasae ida, maibe nafatin tau konfiansa iha sira.

“FRETILIN partidu istoriku, istoriku tanba lideransa istoriku mos iha, lideransa istoriku laiha partidu istoriku mos laiha, ohin loron iha polemika, povu maibe tenki tau konfiansa iha lider istoriku sira, imi labele hatun ida hasae ida, sira mak futuru imi joven sira nia, tinan 5 nee mak sira Lider istoriku la loke dalan ba joven sira, aban bainrua imi lao sala dalan,” katak nia.

Lideransa Troika nee dehan povu maubere presiza rekonhese lideransa istoriku sira, ida mak Marii no Xanana, Ramos Horta no seluk tan.

(eme)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here