DILI, STLNEWS.co – Prezidente Republika (PR) Jose Ramos Horta hatoo agradese ba partisipante sira neebe mai husi rai liur, hakat liu tasi hodi mai partisipa serimonia tomada de pose ba membru IX Governu.
Prezidente Republika Hatoo agradese nee liu husi diskursu iha serimonia tomada de pose iha Palasiu Prezidente Bairo Pite, Sabadu nee (01/07/2023).
Nia hatete, tuir lisan husi lei inan, nudar uma-nain atu halao ho kmanek serimonia hodi fo knaar ba Primeiru Ministru no ninia ekipa ministerial, ema hotu nia belun Maun Boot Xanana ho ninia governu.
Prezidente dehan, hahu hafila oitoan banati tuir protokolu. Simu iis husi beiala sira husi povu ho kultura oin-oin, PR hatoo ksolok uluk lai ba bainaka sira neebe mai husi tasi-balu no rai-dook atu bele hasoru malu iha loron ohin ida nee, embaixador sira no ema boot sira neebe reprezenta Liurai-Europa no Liurai-Arabi, Prezidente no Primeiru-Ministru no sira hotu, iha sira-nia povu nia naran ho respeitu no belun hakat liu tasi, foho no ai-laran, atu bele mai halibur iha sidade dame iha rai ida nee ho fraternidade.
“Ba hotu-hotu, belun diak bainaka sira, ami hatoo benvindu dehan, ita-boot sira hela iha-nee hanesan mos ita-boot sira nia uma rasik. Ami la iha kbiit atu simu hanesan ita-boot sira simu ami, maibe ami hakaas hodi simu ita-boot sira hotu ho fuan nakloke nomos ho ami nia respeitu tomak, ami hatoo ksolok mos ba belun vizinhu sira husi Indonezia, Australia, Myanmar, Malazia no Singapura,” katak PR Horta.
PR Horta hatoo ksolok ba povu soberanu neebe governante no deputadu sira tenke tau-matan no serví. Ema povu balu neebe kiak no haraik mai hotu too iha-nee nuudar bainaka neebe Prezidente Republika rasik maka konvida sira. Ema sira nee se, labarik barak, atus ba atus, labarik sira mos iha-nee nuudar Prezidente nia konvidadu. Sira neebe faan modo hodi moris tuir ho susar, badinas haleu oras 8 lorloron, lao-ain iha loron manas, dadeer too kalan, ho sira-nia kosar-been mos fo sira-nia tulun-lisuk hodi haburas vida nasional.
“Ai-fuan neebe halekar iha ita-boot sira nia oin ami sosa hosi ai-leba tiga-roda, ain-tanan sira, krekas tanba han ladiak, sira hotu nuudar konvidadu husi Prezidente Republika. Inan sira-neebe maske kiak, badinas nafatin ho faan modo, Inan sira-neebe kuda toos, Inan sira-neebe moris tuir ho sira-nia kios-kiik oan sira hotu iha-nee nuudar Prezidente nia konvidadu. Xefe Suku, Xefe Aldeia, profesor, akademiku, intelektual, enfermeiru, doutor, estudante, klosan sira nuudar konvidadu mos husi Prezidente,” dehan PR Horta.
Xefe Estadu hatete, nia haraik ba ema sira hotu nuudar asuwain tebes, tanba hasoru moris ho susar no todan no, hafoin luta ba ukun-rasin-an sira sei nafatin luta hodi hetan buras maibe kesi hela nafatin ho kiak hanesan hori uluk kedas. Tenke aprende haraik ho respeitu ba ema sira-neebe no husu deskulpa ba sira, tanba laiha matenek no kbiit nomos laran luak atu bele fo tulun ba sira hodi hasees husi moris kasian neebe sira hetan kleur ona.
Iha biban nee Horta mos hatoo ksolok ba líder nasional sira, ba Xanana ho haraik ho respeitu ba nia nuudar ema ida-neebe povu hili atu ukun.
PR hatete, nia sei akompanha ministeriu ida-idak nia halaok. Iha fulan balu nia laran sei bele tetu no sukat Governu nia membru ida-idak ninia knaar buras ka lae no oinsa.
Hanesan Primeiru Ministru dehan, loloos se deit maka la ezekuta ninia programa ministerial ka setorial sei sai no troka ho ema seluk.
“Hau hatoo ksolok mos ba membru Governu sira, Parlamentu, Tribunal, sira seluk hotu neebe ami hadomi no respeita nuudar ex-detentor orgaun soberania, autoridade militar no polisial sira. Ba Xefe relijiozu no espitual sira, Igreja Katolika, Protestante no komunidade musulmana. Ba relijiozu sira hotu hau husu imi-nia harohan. Deputadu sira, membru Governu, asesor sira nomod funsionariu, maka atu serví povu no implementa ho lalais, kompetensia no laran no liman-moos, programa neebe aprovadu husi PN,” katak nia.
Nia mos fo hanoin ba ema hotu-hotu katak, tuir artigu 74º nº 1 hosi RDTL nia Lei-Inan, Konstituisaun, Prezidente Republika maka nuudar mahein ba halaok diak husi instituisaun demokratika hirak-hotu. Neebe Prezidente Republika maka nuudar mahein ba halaok husi instituisaun demokratika.
”Hau sei tau matan oinsa maka servisu ba komunidade halao loos ka lae tuir programa Governu neebe aprovadu liu husi Lei husi Parlamentu Nasional. Hau husu lisensa atu hatada rekomendasaun balu ba Governu no Parlamentu Nasional serví knaar ho onestidade, umildade, profisionalismu halao knaar-lisuk hamutuk hodi halao dezenvolvimentu integradu no sustentavel ba país neebe dehan katak lori oin ida-neebe ita-rain bele ba oin no mesamesak bele rasik buras nia an,” katak nia.
(Ekipa STL)