DILI, STLNEWS.co – Media Privadu iha Timor Leste la vota livre iha fatin neebe haknaar aan ba, tanba Prezidente Republika Jose Ramos Horta mak la promulga dekretu lei neebe hatoo ba meza Xefi Estadu.
Kestaun nee hatoo husi Diretor Jeral Sekretariu Tekniku Administrasaun Eleitoral (STAE), Acilino Manuel Branco ba jornalista iha Palasiu Prezidente Bairu Pite, Tersa nee (18/04/2023) hatete, STAE hanesan orgaun estadu, bainhira jere prosesu eleitoral nee sempre bazeia ba lei nomos regulamentu sira, nee aktu ida mak STAE halao la regula ho lei no dekretu governu.
Diretor Jeral STAE hatete, provas hatudu iha eleisaun sira anterior katak, prosesu hotu-hotu lao tuir saida mak hatete iha lei nomos regulamentu sira.
“Ba iha eleisaun parlamentar 2023 aktus eleitoral neebe agora lao nee sei utiliza nafatin lei neebe utiliza tiha ona iha tinan 2017 nomos eleisaun 2018 inklui eleisaun antisipada, mezmu ita boot sira mos akompanha katak, iha proposta ba altersaun lei refere mai situasaun ikus, ita boot sira hatene liu hau katak, la hetan promulgasaun husi Prezidente Republika,” katak nia.
Diretor Jeral STAE hatete, preokupasaun husi publiku liu-liu media privadu sira neebe la vota livre, ida nee too mos Prezidente Republika nia tilun, ida nee resposta ho proposta alterasaun neebe mak iha.
Diretor dehan, bainhira proposta elterasaun hetan promulgasaun dala ida, STAE hanesan orgaun tekniku laiha medida ida atu inventa meius ruma para enkomoda preokupasaun ba publiku ninia ba iha prosesu eleisaun parlamentar, preokupasaun mak saida, ema ho defisiensia hakarak ezerse sira nia direitu de votus direita sein asiste husi ema ruma, nee preve ona iha alterasaun neebe iha, nomos iha rai liur maluk sira preokupa ho oinsa bele extende tan orariu nee funsionamentu votasaun iha rai liur nee mos extende ona i propoin mos iha alterasaun lei neebe mak iha, no iha rai laran sei nafatin iha preokupasaun balun, barak la ba aktualiza hakarak vota deit liu husi sentru votasaun paralelu nee mos propoin iha alterasaun no ikus media privadu.
“Ita boot sira bele ba halo konfirmasaun ba iha lei proposta alterasaun lei artigu 37 iha pontu 6 aumenta tan fraze ida iha neeba katak atu fo mos oportunidade ba orgaun komunikasaun sosial hotu tantu privado nomos publiku atu ezerse deit direitu de votus iha sentru votasaun neebe mak besik ita boot sira nia knaar ba, dala ida tan se lei nee mak lahetan promulgasaun signifika buat sira nee sei la kontese,” katak nia.
Nia hatutan, liga ho media estadu no media privadu, ida nee halo komparasaun ho prosesu neebe mak hakat ona ba kotuk liga ho media estadu nia ho media privadu, no lei neebe mak ejiste atu aktualiza ba eleisaun parlamentar agora iha artigu 37 hatete katak, sidadaun idak-idak tenki ba vota iha fatin neebe rejistu ba.
“Iha pontu 5 hatete katak, forsa de seguransa FALINTIL – Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) no Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) fiskais ho jeradore sira ho funsionariu publika ou ajente administrasaun publika mak bele vota deit iha fatin neebe sira halao knaar ba, ajente administrasaun publika i funsionariu publika ita hotu hatene katak sira neebe mak halao knaar iha ambitu eleisaun laos funsionariu publiku no laos ajente administrasaun publiku hotu,” katak nia.
Nia haktuir tan, STAE la halo diskriminasaun ba media privadu sira, satan halo politizasaun nee deskulpa, maibe STAE uza nia profisionalizmu iha komitmentu tomak halao knaar sira ho imparsialidade, neutralidade, transparte, ho sentidu estadu atu garante prosesu sira neebe lao ho transparante, justu, kredivel, atu nunee konfiansa publiku nia nee nafatin ba instituisaun estadu.
“Karta kredensial hau haruka ona ba konselhu imprensa bele komunika ba instituisaun media hotu atu haruka media hotu nia naran, depois halo akreditasaun ba ita boot sira, akreditasaun ba ita boot sira ho objetivu fo oportunidade ba ita boot sira atu kobertura iha prosesu eleitoral tomak, husi prosesu preparativu too iha rezultadu ba aban bainrua, no laos ho kartaun akreditasaun neebe mak iha atu vota deit iha fatin neebe halao knaar lae, nee refere ba artigu 37 neebe mak hatoo, se vota livre bainhira hetan promulgasaun husi Prezidente Republika,” katak nia.
Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatete, se media privadu mak la vota livre no media estadu mak vota livre, nee diskriminasaun hasoru media provadu sira.
Nunee mos tuir imformasaun husi STAE katak, jornalista husi media privadu iha Timor Leste la vota livre, tanba prezidente mak la dekreta lei, hatan ba kestaun nee, rezidente hatete, ida nee lalos.
“Nee lae, signifika iha eleisaun iha tinan lubuk kotuk nee internasionalmente nee lae, diak liu STAE labele politiza ida nee, STAE iha maneira atu politiza buat partidariza, jornalista iha neebe deit kria kondisaun para sira bele vota, entaun sira hatete, uluk halo tiha ona sentru paralelo tuir lei anterior,” katak nia.
(eme)