DILI, STLNEWS.co – Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatete, iha loron Kinta halo enkontru semanal ho Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao, sempre koalia konaba Timor Leste (TL) adere ba ASEAN. Ho enkontru nee PR Ho PM konkorda ona katak, TL tama ASEAN iha 2025.
Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatoo lia hirak ba jornalista sira, bainhira remata palestra datoluk Timor Leste iha ASEAN, ho tema “Roteiru” bazeia ba kriteriu objetivu iha Palasiu Prezidensial Republika Bairo Pite, Kinta (10/08/2023).
Horta hatete, nasaun seluk tama ASEAN ona, tanba sa Timor Leste labele tama, tanba nee agora daudaun TL tenki halo preparasaun diak, nunee bele tama ASEAN permanente iha 2025, bainhira ASEAN rasik konkorda ona.
Laiha dalan seluk ba Timor Leste, para naunser tama ASEAN hanesan Indonezia membru, Brunei membru, Singapura membru kambodia membru, tanba sa Timor Leste lae.
“Vantajen boot ita tama, hau koalia ho maun boot Primeiru Ministru Xanana Gusmao, iha loron 29 ami rua reuniaun Kinta, ami nain rua koalia i hatete 2023 sedu demais no 2024 ladun diak, karik sei sedu hela se 2025 signifika ona tinan 2 resin para prepara aan diak liu tan, maun boot kontenti ho data ida nee,” dehan Horta.
Xefi Estadu hatete, husi enkontru neebe sira halo no desidi, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao sei hatoo iha reuniaun Konselhu Ministru.
“Ami konkorda ho 2025 tama Asean, se ASEAN simu la signifika ita hakarak tama sira simu, sira sei haree sukat ita nia preparasaun, se kumpri ho ita nia obrigasaun, tratadu akordu regulamentu hotu be obriga ita halo nee tenki halo, hau mos dehan tratadu sira nee la signifika kriteria tama ASEAN deit lae, maibe konstrusaun Estadu Timor ba ekonomia modernu ida laos halo lakon tempu lae, tratadu neebe halo nee hanesan harii uma ida, edifisiu boot ida,” katak PR Horta.
Iha fatin hanesan, Visi Ministra ba Assuntu ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel hatutan, konaba deklarasaun Prezidente Republika neebe hatete ona katak TL tama ASEAN iha tinan 2025 nee diak tebes, nunee Timor bele halo preparasaun diak liu tan.
“Diak tebes, tanba ohin ita nia lideransa masimu sira pronunsia tinan 2025 ba ami preparasaun lao nafatin 2025 mos la dook ida, agora ita iha 2023 klaran ona, masimu para ita bele halo ita nia preparasaun diak liu tan,” katak nia.
Nia dehan, laos deit hanoin ba enkuadramentu legal sira neebe presiza prepara, maibe liu-liu mos ba rekursu umanus nomos ba sistema balun neebe presiza iha, tanba nee ho tinan ida razoavel para halo buat ruma.
Tama 2025 kriteria sira nee kompletu hotu ona ka seidauk, hatan ba kestaun nee Visi Ministra hatete, Nee laos buat foun ida ke governu halo, maibe governu no estadu sempre iha hela mata dalan ida iha dezenvolvimentu mak hanesan planu estrateziku nasional saida mak hakerek iha neeba buat hotu iha neeba hotu ona fokus halo impmentasaun atu adere ba Asean maibe sein Roadman halao nafatin halo servisu.
Buat ida iha neeba foun mak bainhira simu ona Prezidente rotativa Asean nia presiza simu bainaka barak entau presiza imfraestrutura neebe adekuadu para asegura Simeira sai uma nain nee sai diak liu tan.
(eme)