DILI, STLNEWS.co – Sekretariu Estadu Igualdade (SEI) halo enkontru ho grupu trabalhu jeneru interministerial, koalia konaba programa prioridade governu nia ba igualdade jeneru, no aprezentasaun ba observasaun final komite Cedaw, ba relatoriu dahaat iha Timor Leste.
Sekretariu Estadu Igualdade, Elvina Sousa Carvalho hatete, ohin SEI halo enkontru ho grupu trabalhu husi linha ministeriu hotu, hodi koalia konaba asegura programa sensivel jeneru.
“Ida nee enkontru dahuluk neebe SEI halo, iha hau nia mandatu ho sira, tanba sira nia papel iha interministerial nomos papel iha munisipiu importante tebes, hodi asegura politika programa planu neebe sensivel ba jeneru, no sira mos hanesan papel inkursial tebes iha implementasaun programa governu nia iha munisipiu no interministerial sira,” dehan nia ba jornalista iha Novu Turizmu, Tersa (15/08/2023).
Nia hatete, nee enkontru primeiru iha mandantu Sekretariu Estadu ho grupu trabalhu sira hodi asegura implementasaun programa no orsamentu sensivel ba jeneru, hodi bele asegura programa sira neebe mak ho nia finalidade, atu asegura igualdade jeneru konta mos ho kontribuisaun, no partisipasaun husi grupu trabalhu jeneru interministerial nomos munisipal sira.
Nunee mos Administrador Manufahi Arantes Isak S. hatete, nudar servidor povu iha Munisipiu Manufahi apresia ho enkontru ida nee, tanba enkontru grupu trabalhu jeneru inklui mos ministeriu sira, tantu mos husi munisipiu kada tinan halo enkontru dala rua, ida nee haree liu ba progresu liga ho feto sira.
“Husi enkontru nee hau hanoin ministeriu hotu presiza tebes tau atensaun ba ida nee, tanba ita hotu hatene, se estadu, governu harii sekretariu estadu ida koalia liu ba igualdade jeneru nee, hau hanoin ligasaun mos ho servisu feto sira nia. Nee hau hanoin ministeriu sira hotu importante tebes atu tau planu ida ho asaun,” katak nia.
Nia hatete, enkontru nee laos planu atu mai koalia deit, maibe iha asaun nee mak importante liu atu dezenvolve feto sira iha area rural, tanba iha area rural feto barak menus informasaun, oinsa kapasita aan ho diak liu, dezenvolve sira nia, liu-liu iha aspektu ekonomia nia. Situasaun ida nee presiza ema hotu nia atensaun, liu-liu iha estrutura iha nivel governu nian, tantu iha nasional nomos iha munisipiu inklui mos ba iha Postu Administrativu.
(eme)