Ukun Aan Tinan 21, Governu Laiha Avaliasaun Salariu Minimu

DILI, STLNEWS.co – Bankada Partidu Demokratiku (PD) iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) katak, Timor Leste ukun aan tinan 21 ona, maibe governu seidauk iha avaliasaun ruma ba povu nian moris hodi fiksa salariu minimu ba trabalhador sira.

Xefi Bankada PD, Deputadu Antonio da Conceicao Kalohan hatete, tasa neebe hasae sai sasukat ida hodi fiksaun hasae salariu minimu. Hanesan husi 2000-2001 Timor sei uza hela osan rupiah, hodi ema sukat salariu minimu iha TL dehan 1 juta lebih, nee valor ida momentu determina nee ho hela krizi monitaria neebe mak dolar sae, ho salariu minimu nee hodi fiksa deit atu hetan salariu minimu neebe mak naton iha Indonezia nia tempu.

“Maibe agora ita ukun aan 21 tahun, ita seidauk halo avaliasaun ida ba ita nia moris nee hodi fiksa salariu, ami hanesan deputadu, hanesan mos ema politiku ami hakarak hasae para ema vota,” dehan nia ba STL liu husi telefone (29/07/2023).

Nia dehan, maibe estudu sira neebe halo hodi hasae salariu minimu, sira neebe kaer osan mak tenki halo avalaisaun hodi projeta katak, reseitas ba tinan ida nee sei kiak, entaun aplikasaun mai husi tasa nee liga ba peju kapasidade kompra ema baibain nian hanesan nee, entaun salariu mos tenke tau hanesan nee, ida nee mak ukun.

“Se ukun kuandu la hanoin buat sira nee mak husik ita terus nafatin ba too balun dolar tama tiha ba rai kuak, depois mak hetan valorizasaun, ka rekonhesimentu mais terde ona,” hatete nia.

Nia afirma, hasae salariu minimu ba trabalador, primeru estudu tenke iha, parte politiku hakarak hasae salariu minimu halo proposta ba governu, maibe husi governu dehan seidauk halo estudu ruma neebe labele.

“Hau mos la ba halo buat sira hanesan sekedar bicara politiku, ka lian deit nee mos hau lakohi, hau nia lian tenke ser iha folin,” sublina nia.

Karik governu dehan, sira nia parte halo ona estudu, no husi estudu ida nee parte politiku ninian fo valorizasaun ba estudu nee oinsa, nee mak foin bele.

“Agora daudaun hau lakohi halo promesa falsu ba povu sira, sekedar tolan harapan, maibe depois realidade laiha, nee labele,” afirma nia.

Nia haktuir, estudu sira nee lo-loos iha hela hanesan koalia kona ba inflasaun, koalia hela kona ba realidade moris Timor nian, entaun buat neebe mak nesesita nee iha vontade atu halo i despozisaun.

“Dala ruma ita koalia buat hotu-hotu justifika katak, orsida fundu nee hotu, maibe fundu nee la investe ba produtividade ema nian nee konserteja osan sei hotu. Se investe ba ema ho produtividade osan sei la hotu, tanba ema mak aset ida permanente, laos osan, ida mai nee tanba ohin nee iha mais osan nee mos devaluasaun ba ninia folin nee rasik, ezemplu milhaun 1 agora la hanesan ho milhaun 1 tinan oin mai, tan ninia valor sei la hanesan, numerikamente nia hanesan,” haktuir nia.

Nia salenta, salariu minimu trabalhador sira la hatene estudu sira hodi bele hatudu katak, merkadu fan ninia sasan hanesan rai sira seluk, kuandu too Dezembru ema koalia konaba folin sasan iha merkadu, hodi halo balansu ba ema nia rendimentu.

Nia hatutan, maibe iha Timor nunka halo buat sira nee ba iha kustu da vida, tuir mak kriteriu neebe ema uza hanaran taxa neebe aplika ba sasan tama, maibe tinan kotuk lei OJE neebe governu aplika tiha ba 5% husi folin sasan nee sae, maibe ida nee ba se, kompanhia loos nia mak sei selu, mais iha implikasaun ba sasan neebe mak nia sei determina.

Nia hakotu, hasae salariu iha kriterius ida neebe mak baibain anivel internasional ema uza mak sira nia difinisaun konaba kustu de vida, nee sai primeriu kriteriu atu sukat ba baze salariu ba ema.

(dom)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here