Veta Lei Eleitoral, Tanba La Funsiona

DILI, STLNEWS.co – Prezidente Republika (PR) Jose Ramos Horta hatete, nia veta lei alterasaun eleitoral, tanba iha eleisaun prezidensial la funsiona ho diak no ladun kontrola ho diak.

Prezidente Republika Jose Ramos Horta hatoo kestaun nee ba jornalista sira, bainhira remata halo inaugurasaun biblioteka Bento XVI, aleinde nee halo abertura Anu Akademiku UCT 2023 iha Salaun UCT Balide, Kuarta nee (15/03/2023).

“Preokupasaun laos hau nia deit, maibe preokupasaun nee votasaun nee sentru paralelu, ita haree iha eleisaun prezidensial foin mak hahu la funsiona, laiha garantia iha ema rihun ba rihun, hau rasik nudar kandidatu momentu neeba lakon votus lubuk ida, tanba laiha kontrola ida diak. Lubuk ida husi nee ba Suai vota iha neeba, sira balun hatete fali imi tenki vota iha Dili sentru paralelu, maibe ba sentru paralelu naran laiha,” katak PR.

PR hatete, karik ba vota iha sentru paralelu, laiha verifikasaun husi fiskal sira transmite direita kedas ba STAE no CNE.

Xefi Estadu hatutan, nee preokupasaun partidu politiku lubuk ida liu-liu partidu kiik sira, ida fali nee Atauru nee munisipiu ka la munisipiu, nusa laiha sistema neebe hanesan ho munisipiu sira seluk, tanba haree lei eleitoral la han malu.

Iha votasaun postal, PR uluk kedas defende ida nee, maibe problema votasaun postal mak se governu halo kedas desizaun tinan ida liu ba, entaun bele monta sistema nee halo sensibilizasaun iha embaixada hotu iha rai sira neebe Timor oan iha ba para bele funsiona ho diak, tanba lei nee foin tama iha parlamentu fulan Janeiru no governu mak lori lei nee tarde no la kompletu.

“Hau rasik koalia ho tekniku sira no sira hatete, diak liu ba oin eleisaun foun ruma monta sistema nee idak-idak diak liu, lalika ansi, tanba deputadu sira balun bankada oposizaun no bankada governu rasik hatete, kritika se eleisaun lao la diak PR mak responsavel, eleisaun lao la diak tanba sistema foun postal, agora sira hatete buat seluk fali, se ema la partisipa votasaun prezidente mak sala, maibe primeiru ronde, segundu ronde, abstensaun lubuk ida, rihun atus ida resin, razaun seluk ema la partisipa laos PR Lu Olo nia responsablidade momentu neeba,” katak Horta.

Xefi Estadu hatutan, nia veta alterasaun lei eleitoral hakarak hakmaan STAE ho CNE nia servisu, lalika fo todan demais, kontinua diaspora votasaun hanesan uluk, prepara aan didiak para ba eleisaun suku neebe sei realiza iha fulan Novembru.

“Uza nafatin lei anterior nee mak STAE uza daudaun ona, enkuantu lei foun laiha lei antigu mak prevalese. Lei ida nee la impaktu buat ida, pelu kontrariu hakmaan sira nia preokupasaun,” nia tenik.

“Hau lori tempu kleur, tanba rona ema barak hau kontaktu embaixada sira iha liur haree situasaun oinsa, hau haree laiha urjensia para muda sistema, ita bele kontinua lai ida nee, depois ho tempu STAE hahu daudaun ona ninia preparasaun ba oin ita halo votus postal iha liur para fasilita ema sira, no sistema brailler hau nia hanoin intervensaun la presiza lei ruma, tanba ema sira nee iha direitu atu vota, vota diak ba sira ezerse sira nia direitu mak sistema brailler,” katak nia.

Nia hatutan, estadu ka governu iha obrigasaun atu fasilita ema nia ezersisiu iha ema nia votu, entau sistema brailler nee iha dekretu lei ida husi governu hatama ba sistema nee, laos buat hotu halo liu husi lei, tanba nee atu fasilita ezersisiu direitu defisiente bele vota lo-loos, entau presiza dekretu ida intrudus sistema nee.

(eme)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here