DILI, STLNEWS.co – IX Governu neebe lidera husi Primeiru Ministru Xanana Gusmao ho membru tomak hamutuk ho deputadu sira halao debate ba programa IX Governu, tanba nee Xanana husu atu hakuak kauza nasional foun, luta ba estadu de direitu demokrátiku, ho kilat neebĂ© naran vontade atu servisu.
Iha diskursu Xefi Ezekutivu Xanana Gusmao hatete, debate no apresiasaun ba programa IX Governu Konstitusional lori mai labele sai hanesan formalidade konstitusional ida. Tanba nee, husu votu de kontinuansa ba ezekutivu ida nee, neebe kualifikadu no experiente, no hakarak hatĂşr fali regras de boa governasaun, de transparensia de efisensia no efikasia, atu hamutuk lori Timor-Leste ba buat neebe mehi kedas iha tempu difĂsil luta-nian.
Xanana labele promete milagres, nunee labele dehan katak sei mosu progresus neebe imediatos ba dezenvolvimentu nasional. Maibé, so bele promete katak hahalok sira neebé ema hotu haree iha tinan-tinan kotuk sira nee, hanesan inenersia, inefisensia no irregularidades lubuk ida, buat sira nee hotu sei la halo parte iha estrutura equipa governamental ida nee.
“Mai ita hotu hakoak kauza nasional foun ida nee, hamutuk ita luta ba Estadu de Direitu Demokratiku, ho kilat neebe naran vontade atu servisu, ho kilat-musan husi partisapasaun ativa no konstrutiva ida ke diak, hamutuk ho hanoin no vizaun ida deit konaba liberdade no dezenvolvimentu”, hatete Xefi Ezekutivu Xanana Gusmao iha diskursu bainhira debate programa IX Governu ba loron dahuluk, Tersa (18/07/2023) iha PN.
Nia dehan, vizaun ida nee la pertense ba IX Governu Konstitusional, maibé pertense ba povu Timor. Haree tuir katak Konstituisaun Republika Demokratika de Timor-Leste neebe rege (ka regula) Estadu de Direitu demokratiku, Konstituisaun nee la pertense ba Prezidente Republika ka ba governu ou pertense ba membrus do Parlamentu Nasional pertense ba Timor oan hotu.
Timor oan sira foin daudaun iha eleisaun, hodi uza sira nia direitu lejĂtimu, fĂł sai momĂłs mensajen ida nee. Timor oan sira, dala ida tan, fĂł mai ita hotu lisaun konaba kultura demokratika. Agora, temi nudar governantes, tenki buka aprende lisaun ida nee, hodi halao knaar ho responsabilidade atu kumpri misaun.
“Hau sei aprezenta konjuntu de kompromisiu governu, apresiasaun no debate, ho hanoin katak futuru hahĂş ohin, nunee ami hakarak ajenda atu implementa iha paĂs sai rezultadu husi dialogu partisipativu no konstrutivu,” tenik Xanana.
Nia deklara, IX iha programa prinsipais 6 mak hanesan, reafirmar estadu de direitu demokratiku, dezenvolver o kapital sosial, dezenvolve infraestruturas, dezenvolver ekonomia konsolida governasaun, promove boa governasaun no kombate hasoru korrupsaun.
(gui)