DILI, STLNEWS.co – Onganizaun Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL) sujere ba Servisu Autonomo Medikamentu no Ekipamentu Saude (SAMES), presiza hadia jestaun kompra aimoruk no distribuisaun aimoruk.
Diretor Ezekutivu FONGTIL, Valetim da Costa Pinto hatete, situasaun ba krize aimoruk, laos foin akontese tinan ida nee, maibe beibeik ona, iha tinan hira ba kotuk sempre hasoru situasaun sira hanesan nee.
“Neebe ami nia intervensaun hatete katak, ita nia jestaun ba kompra ho distribuisaun ba aimoruk nee presiza hadia, insituisaun SAMES tenki servisu makaas ho Ministeriu Saude, ba situasaun sira iha hospital nasional ho hospital referal sira, sentru saude no postu saude sira iha teritoriu Timor laran tomak nee, hodi bele regular, moras saida mak oras nee rejista makaas iha hospital sira, para bele halo kompra no halo alozamentu nee tenki tuir duni ita nia numeru moras neebe mak eziste iha ita nia rai,” dehan nia ba jornalista iha knaar fatin kaikoli, Tersa (11/07/2023).
Nia afirma, FONGTIL konsidera katak, SAMES nee laos kestaun kolokasaun orsamentu deit mak la too, maibe jestaun mos tenki hadia, liu-liu ba jestaun ida tempu kompras nee.
“Para ita tenki prevene sa tempu mak ita presiza aimoruk, no tempu saida mak ita presiza kompra, para situasaun sira nee tenki prienxe malu, labele too tempu ida mak foin koalia sai katak, aimoruk laiha, entaun situasaun hanesan nee saida mak ita tenki oferese ba pasiente sira neebe mak presiza tratamentu, serake sira tenki hein, nee afeta ba pasiente sira neebe mak halo tratamentu,” tenik nia.
Nia dehan, pasiente sira neebe mak iha area remotas iha limitasaun atu vizita sentru saude, tanba sira lao dook, i satan sira mai iha hospital referal sira, ho limitasaun estrada ladiak nee, afeta tebes ba sira.
Nia afirma, aimoruk laiha nee laos kestaun orsamentu deit, maibe internal iha SAMES nee tenki hadia, tanba aimoruk sira iha tempu pasadu mos ita ba soe no sunu iha Tibar, aimoruk sira expire, nee uza osan estadu mak ba soe.
“Entaun SAMES nia servisu hamutuk ho MS, liu-liu updete aimoruk sira nee tenki lao, nunee ita konvense Parlamentu National hodi aprova osan para hola aimoruk, se lae ita laho dadus, entaun ita nia situasaun sira nee bele kontinua eziste, i tantu nunka atu rezolve problema nee, entaun nafatin stok out aimoruk,” katak nia.
Tanba pasiente sira neebe mak ho ekonomia kiik, sira labele ba sosa aimoruk iha klinika privadu sira, entaun SAMES iha autonomo ba sira nia jestaun finansas, maibe tenki hafasil sira nia koordenasaun ho MS.
FONGTIL mos sujere ba Ministeriu Saude (MS) tenki halo fiskalizasaun rutina ba SAMES nia funsionamentu para hatene, kondisaun interna, aimoruk iha ka laiha, para ita bele prevene kedas, laos laiha tiha hotu mak hospital mos hakilar no SAMES dehan orsamentu laiha atu hola aimoruk, depois situasaun nee se mak atu rezolve.
Aleinde nee, pasiente Maria da Costa informa, preokupa ho stok out aimoruk iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), tanba nee pasiente husu ba governu tau atensaun.
“Hau moras mai konsulta, maibe aimoruk laiha, neebe ami povu hakarak konsulta mais aimoruk laiha, neebe hau husu ba governu atu ukun nee, ukun povu ho didiak, haree mos ba povu nia difikuldade mak aimoruk nee,” dehan nia.
Nia dehan, povu hakarak mai halo konsulta karik aimoruk tenki iha, para sira bele simu hodi konsumu.
“Tanba ami mai husi munisipiu mak mai hela iha Dili, atu konsulta nee tan aimoruk, maibe aimoruk laiha ami tenki hola fali nee, ami la servisu neebe osan laiha, oinsa mak ami bele hola aimoruk,” dehan nia.
Nia salienta, agora aimoruk Sinivastatin laiha, entaun tenki ba iha apotik sira, maibe agora nee aimoruk sinvastatin, depois mos aimoruk insulin mos laiha, agora ba simu aimoruk sira dehan aimoruk laiha.
(nat)