MS-OMS Diskuti Progresu Servisu & Dezafiu

DILI, STLNEWS.co – Ministeriu Saude (MS) ho Organizasaun Mundial Saude (OMS) selebra loron mundial saude ba dala 75, nee atu koalia konaba progresu saida mak halo ona hodi hetan atinjimentu neebe mak diak.

Ministra Saude Odete Maria Freitas Belo informa, MS no OMS selebra loron Organizasaun Mundial Saude ba dala 75.

“Selebrasaun sira hanesan nee ita konta progresu saida mak sira  halo no koalia konaba atinjimentu sira, hau servisu iha tinan 2020 ita Kombate pandemia Covid-19, ida nee atinjimentu ida no susesu neebe Ministeriu Saude iha no liu-liu ita Timor oan sira halo, ita konsege konbate Covid-19. I aumezmu tempu ita konsege halo vasina ba komunidade sira hahu husi idade 12 too iha tinan 60 ba leten, ida nee atinjimentu neebe mak ita halo,” dehan nia ba jornalista sira iha salaun City 8 Manleuana, Tersa nee (04/04/2023).

Nia hatutan, servisu neebe mak MS halo, servisu efetivu nee iha tinan ida resin, tanba iha tinan 2020 nee halo servisu maibe konta ho Covid-19.

“Depois haree ba susesu neebe mak iha no ita mos iha program awal rutina sira, programa rutina sira mak hanesan imunizasaun nian, saude nafamilia, nee asegura ita nia komunidade sira mai nafatin konsulta, ida nee halao ho atinjimentu diak,” tenik nia.

Nia akresenta, primeiru haree katak, depois de Covid-19 orsamentu neebe mak MS  bele jere, depois iha parte seluk.

“Problema saude ita la haree, maibe haree mos ba iha ministeriu sira seluk, hanesan ministeriu neebe mak halao hela bolsa da mae, harii uma kbiit laek, fahe sesta bazika, nee servisu ba bem estadu populasaun nian,” hatete nia.

Nia dehan, bainhira halao servisu ruma sempre iha bareira, bainhira ema iha saude diak mak la liu husi Ministeriu Saude, maibe liu husi prevensaun sira hanesan nee.

“Dezafiu sira neebe mak ita hasoru mak stok aimoruk no sistema saude, nomos nutrisaun iha ita nia rai, maibe hasoru dezafiu sira nee mos Governu TL liu husi Ministeriu Saude kontinua servisu hamutuk ho parseiru sira nafatin atu hadia dezafiu sira nee iha Timor-Leste,” dehan nia.

Iha fatin hanesan, reprezentante Organizasaun Mundial Saude iha Timor-Leste, Arvind Mathur informa, primeiru hakarak agradese ba jornalista sira tanba bele hola parte iha selebrasaun importante ida nee.

“OMS senti priviléjiu tebes-tebes bele servisu hamutuk ho Ministeriu Saude, tuir OMS nia haree katak, TL atinji ona buat barak iha setor saude nian iha Timor Leste, primeiru mak ita elimina ona moras polio, elemina moras tetanu neonatalneonatal nomos sarampu, maibe laos ida nee deit, maibe haree mos komprasaun ba pesoal saude sira, uluk iha tinan 2001 nee pesoal saude oituan tebes, maibe agora tinan 2023 nee pesoal saude sira hamutuk 1000 resin, ida nee progresu ida neebe mak diak tebe-tebes,” deha nia.

Nia dehan, laos ida nee deit maibe haree mos ba infraestutura sira, tanba sentru saude no postu saude estabelese hotu iha area rurais sira mos iha hotu, ida nee bele dehan katak, progresu ida neebe mak boot tebes, Ministeriu Saude halo iha TL.

“Ita mos bele haree ita nia kampanha nasional imunizasaun integradu neebe mak ita halo, nee ninia kobertura too duni iha tarjetu neebe mak ita halo mak 95%, nee kobertura neebe mak boot tebes, entaun esforsu neebe mak boot iha susesu,” dehan nia.

Nia akresenta, dezafiu nee laos deit iha TLm maibe dezafiu ba iha setor saude nee iha nasaun hotu- hotu sei iha, maibe iha TL tuir OMS nia observasaun.

(nat)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here