DILI, STLNEWS.co – Tuir informasaun husi Servisu Saude Munisipiu Dili katak, aimoruk prevec paracetamol tabletas neebe iha mudansa kor nee, Sentru Saude Formoza la distribui ba pasiente sira.
“Informasaun husi Saude Munisipiu Dili mai iha ami nia farmasista sira katak, aimoruk paravec-500 parcetamol tabletas neebe mak iha mudansa kor nee, sei hapara no labele distribui ona ba pasiente sira,” dehan Xefi Sentru Saude Formoza, Jaime dos Reis ba jornalista iha Bairu Formoza, Kinta (31/08/2023).
Nia afirma, aimoruk sira neebe mak iha diferente kores nee, sira tau ketak ona, no la fo ona ba pasiente sira.
“Ami fo deit aimoruk sira neebe mak nia kores sei nafatin nee, ba iha pasiente sira, no sira mos sei haree aimoruk data espira nia, karik seidauk expira mak foin fo ba pasiente sira,” hatete nia.
Nia afirma, neebe aimoruk neebe mak iha mudansa kores nee lafo ona ba pasiente sira, neebe fo deit aimoruk neebe mak diak ba iha pasiente sira.
Iha fatin hanesan, Responsavel Farmasia iha Sentru Saude Formoza, Carolina Soares, aimoruk marka paravec parcetamol neebe mak mudansa kores nee, agora dadauk iha Sentru Saude Formoza nee rai ketak ona.
“Total aimoruk iha Sentru Saude Formoza nee 9.588 tabletas, nee rai ketak ona, no lafo ona ba pasiente sira. Neebe ami fo mak aimoruk neebe subtitui fali, ka produs fali husi manufaktur seluk, “hatete nia.
Iha fatin ketak, Diretor Nasional Farmasia Medikamentu Delfim Ferreira informa, foin dadauk hetan ona relatoriu husi pesoal sira farmasiotika iha sentru saude no hospital sira.
Nia haktuir, relata mai iha servisu farmasia vizilansia Ministeriu Saude (MS) katak, iha aimoruk item ida mai husi India, nee paracetamol table paravec 500 nee.
“Ita kompra iha tinan 2022 nee, ho kuantidade 1 miloens ital tabletas nee, iha problema ho mudansa kores no aimoruk nee uut oituan, entaun aimoruk ida nee ami orienta ona atu hapara lai, ita prevene atu nunee labele fo impaktu ba iha komunidade nia saude, depois ami mos halo investigasaun ba iha situasaun ida nee, ami deskonfia mos iha prosesu distribuisaun husi fabrik too iha suplay depois mai too iha SAMES, dala ruma impaktu mos husi iklima neebe mak manas, bele kontribui,” dehan nia.
Nia haktuir, maibe DNFM mos komunika ona ho suplayer neebe mak hatama aimoruk nee mai nee katak, iha duni problema oituan mai husi fabrika, entaun internalmente sira komunika onona ba kuality kontrolu iha manufaktura neeba, para sira bele troka.
(nat)