MANATUTU, STLNEWS.co – Ministeriu Defeza hamutuk ho FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste(F-FDTL) hamout Roo NRDTL Kamanasa ba tasi laran, iha Aldeia Ilimanu Behau, Suku Uma Kaduak, Munisipiu Manatutu.
Liu husi diskursu reprezentante Ministru Defeza, Nuno Carvalho katak, prosesu ba afundamentu roo Kamanasa lori tempu naruk hodi too mai faze ikus, loron ohin mai hamutuk iha nee, maski desizaun difisil maibe opsaun ida nee mak sustentavel liu hodi diminui gastus neebe mak fo todan ba Orsamentu Jeral Estadu.
“Hanesan ita hotu hatene, hafoin roo neebe ita simu husi ita nia rai belun Corea do Sul, iha reparasaun ikus nian 2017, maibe la kompleta nia estrutura tomak atu bele operasionaliza hikas fali, tanba problema la tuir siklu reparasaun no rekomendasoens teknikas neebe mak eziste,” tenik nia iha Behau, Manatutu, Sabadu (15/07/2023).
Nia dehan, haktuir ba rekomendasaun husi Komando F-FDTL komponente naval, Ministeriu Defeza husu kedas pedidu no pareser tekniku iha dia 12 Maiu 2021, hodi husu pareser ba linhas ministeriais hotu konaba sira nia opinioens ba roo Kamanasa ida nee, hafoin simu rekomendasoens sira hotu liu-liu husi parte Komponente Naval nia ba Ministeriu Defeza iha pontu 4 neebe mak sira opota iha neeba.
Primeiru mak afundamentu roo nee entre rejiaun Behau no subaun boot, segundu mak entrega roo nee ba Patrimoniu Estadu atu halo Lelaun, oposaun ida nee implika boot kedas ba kustu orsamentu ba Ministeriu Defeza no F-FDTL, tanba laiha retornu finansial neebe eziste, iha oposaun datoluk nian atu hatama roo Kamanasa ba iha Museu Komponente Naval nian hodi sai istoria komponente nomos Komando F-FDTL, opsaun dahat mak atu tau roo nee ba fatin izoladu atu tripulante sira bele halao treinu ba.
“Ho opsaun hirak nee hotu bainhira hasae ba iha Konselhu Ministru no Prezidente Republika, hotu-hotu iha opiniaun hanesan mak atu afunda roo Kamanasa ida nee, tanba bele fo efeitu ba iha distinu turizmu iha fatin nee,” dehan nia.
Iha fatin hanesan, Xefi Estadu Maior Jeneral F-FDTL, Tenente Jeneral Domingos Raul Falur Rate Laek mos hatete, serimonia ida neebe mak hotu-hotu partisipa daudaun nee, ho objetivu espesial ida atu despede afunda roo ida neebe mak lori mos misaun balu, neebe mak reflete konaba tempu prezente no futuru ba F-FDTL Komponente Naval nomos dezenvolventu ba Timor Leste.
Nia haktuir, roo Kamanasa doasaun ida husi Republika Corea do Sul, neebe mak iha tinan 2011 oferese roo tolu ba Timor Leste, jestu rai rua nee nudar hahalok diak ho objetivu atu hasae Komponente Naval nia kapasidade hodi halao misaun hotu neebe atrubui ona.
Nia hatete, roo sira neebe mak atribui husi governu Koreanu nia distinu la hanesan, roo 2 transfere ba iha Unidade Polisia Maritima no Kamanasa hela iha F-FDTL, hanesan oferta ida asaun importante lubuk ida la planeia ho didiak ba manutensaun no preservasaun, meiu hirak nee atu uza ba tempu naruk.
“Maski ita koko esforsu dala barak, husi esforsu tomak atu salva roo refere, maibe sempre difsil tebes, tanba atu halo nia siklu manutensaun normal no estraordinariu, kondisaun roo deteroriza no sai aat liu tan too foti desizaun atu afunda,” dehan nia.
Nia dehan, lisaun neebe hotu-hotu tenki aprende mak ba dezenvolventu forsa importante tebes, molok simu doasaun ruma tenki halo planu antes ho adekuadu konaba asaun oin-oin neebe mak presiza tau iha konsiderasaun, no halo planementu no formasaun ba ekipa no espesialista ba manutensaun sira.
Fundu neebe presiza ba manutensaun no operasaun ba patrimoniu sira hotu, nee mak buat neebe tenki halo ba ekipamentus sira neebe hakarak atu hetan.
“Ita iha ona faze dezenvolventu ba ita nia kapasidade, importante atu haree lisaun hirak nee no prepara ba dezenvolventu iha futuru,” dehan nia.
(mar)