DILI, STLNEWS.co – Konferensia sientifiku Centro Nacional Chega (CNC) objetivu atu konvida peritus sira iha istoria nian, mai halo diskusaun konaba teoria no pratika.
“Hanesan iha hau nian intervensaun, CNC komesa dokumenta memoria ema nian iha nivel pesoal no suku, para depois bele hakerek istoria anivel suku ninia. Tinan ida nee ita halo konferensia nee ho peritus sira mai husi universidade Portugal, Australia, Italia, Brazil nomos husi Canada, sira sei fahe sira nian espriensia,” dehan Diretor Ezekutivu Centro Chega, Hugo Maria Fernandes ba jornalista iha CNC Balide, Tersa nee (11/07/2023).
Hugo hatete, CNC komesa dokumenta memoria ema nian iha nivel pesoal no suku nian, para nunee bele hakerek istoria anivel suku ninia, oinsa mak sira partisipa no kontribui ba luta ida nee, entaun agora hakerek hela suku sira ninia istoria, publika tiha ona Suku Bairo Pite, Kolmera, Vila-Verde, tinan nee Suku Lahane sei publika.
“Entaun ita mos hakarak peskiza oinsa opiniaun husi peritus internasionais sira, objetivu boot mak oinsa narativu istoria nee bele iha balansu, ema baibain iha foho knua neebe mak dook husi sidade nee, neebe mak partisipasaun ba iha luta ida nee, siqnifikante bele kontribui istoria nee rasik. Ita fiar iha Timor nee suku hotu-hotu pasti iha ema neebe involve iha rezistensia, entaun ita haree deit husi estrutura rezistensia nian, selcom, nurep nee too ba iha nivel suku no aldeia,” tenik nia.
Iha fatin hanesan, Ministru Edukasaun Superior Siensia e Kultura, Jose Honorio da Costa Pereira Geronimo hatete, CNC mai partisipa iha atividades konferensia konvida peritus sira, hodi koalia konaba istoria, tanba luta ba kooperasun nee ema barak, agora daudaun CNC halo seminariu hodi bolu matenek nain sira, koalia konaba oinsa bele halo istoria ba komunidade.
“Husu partisipasaun sira nian, para bele iha balansu nasional ida, tanba istoria sira nee importante ba Timor oan. Hau hanoin hanesan Ministru Ensinu Superior sei fo apoiu nafatin ba atividades tomak CNC nian atu bele hakerek istoria, para ita nian joven sira aprende, karik iha posivel tama iha curriculum nasional ruma, para estudantes sira bele aprende iha ensinu sekundariu bele mos ensinu superior,” nia dehan.
(jac)